Plavetna sjenica (Cyanistes caeruleus) šarena je, živahna i spretna ptica naših vrtova i šuma, poznata po plavom perju i radoznalom karakteru.
Plavetna sjenica (Cyanistes caeruleus) jedna je od najšarmantnijih ptica Europe, prepoznatljiva po svom plavo-žutom perju i neustrašivoj naravi. Iako malena, izrazito je okretna i inteligentna – često je možemo vidjeti kako vješto visi na grančicama dok traži hranu ili razigrano obilazi hranilice u vrtovima. Njezino veselo cvrkutanje i šarena pojava čine je pravim draguljem naših parkova i šuma.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda plavetna sjenica?
Plavetna sjenica prava je mala akrobatkinja među pticama – živahna, razigrana i neustrašiva. Njezino azurnoplavо perje na tjemenu i krilima u kontrastu sa sumporasto žutim trbuhom i bijelim obrazima čini je jednom od najljepših ptica naših vrtova. Na prvi pogled djeluje nježno, no iza tog šarmantnog izgleda krije se iznimno spretna i prilagodljiva ptica.

Duga je oko 11–12 centimetara, a teži tek 10–12 grama, pa unatoč malenoj veličini pokazuje nevjerojatnu energiju i snagu. Crna pruga oko očiju i tanka crna pruga niz trbuh daju joj dodatnu prepoznatljivost. Mužjaci i ženke izgledom su gotovo isti, iako su ženke obično nešto blažih tonova.
Ta kombinacija inteligencije, okretne građe i šarenog perja čini plavetnu sjenicu jednom od najomiljenijih i najživopisnijih ptica Europe.
Pročitajte o ostalim sjenicama koje žive u Hrvatskoj
Čime se hrani plavetna sjenica?
Zahvaljujući kratkom, oštrom kljunu, lako hvata kukce, gusjenice i pauke po granama, ali tijekom zime prelazi na sjemenke, pupove i masne zalogaje s hranilica. Vrlo je radoznala i domišljata, što pokazuje i poznata anegdota iz Velike Britanije – tamo su sjenice naučile otvarati aluminijske poklopce boca s mlijekom kako bi došle do vrhnja ispod!

Gdje živi plavetna sjenica?
Plavetna sjenica obitava u gotovo svim krajevima Hrvatske, od nizina do planinskih područja, gdje god ima dovoljno stabala i zaklona. Najviše voli listopadne i mješovite šume, osobito one s hrastovima i brezama, jer u njihovim krošnjama pronalazi obilje kukaca i gnijezdećih rupa.
Vrlo se dobro prilagodila životu u blizini čovjeka – česta je u parkovima, voćnjacima, drvoredima i seoskim vrtovima, gdje koristi i umjetne kućice za ptice. U takvim staništima lako pronalazi hranu i sigurna mjesta za gniježđenje.
Tijekom zime plavetne sjenice često stvaraju mala jata zajedno s drugim vrstama sjenica i zimovkama, lutajući šumarcima i naseljima u potrazi za hranom. Zbog svoje otpornosti i prilagodljivosti, ova je mala ptica jedna od najčešćih i najuspješnijih vrsta našeg podneblja.

Gniježđenje
Plavetna sjenica je iznimno brižan roditelj i vjerno brani svoje gnijezdo. Za gniježđenje traži šupljine u starim stablima, pukotine u zidovima ili umjetne kućice za ptice, koje vrlo rado koristi. Gnijezdo oblaže mahovinom, travom, životinjskom dlakom i perjem, stvarajući mekanu postelju za svoje potomstvo.
Ženka snese 6 do 18 sitnih, bijelih jaja prošaranih crvenkastim točkicama, a na njima sjedi oko 13 do 15 dana. Tijekom tog razdoblja mužjak joj donosi hranu i čuva područje oko gnijezda. Nakon što se ptići izlegu, oba roditelja neumorno rade – dnevno mogu unijeti i stotine gusjenica kako bi nahranili svoje gladne mladunce.
Mladunci napuštaju gnijezdo nakon oko tri tjedna, ali ih roditelji još neko vrijeme prate i hrane. U Hrvatskoj je plavetna sjenica stalan stanovnik – ovdje prezimljuje, dok se sjevernije populacije sele prema blažim krajevima Europe.

🪶 Zanimljivosti o plavetnoj sjenici
- Iako je malena, plavetna sjenica ima nevjerojatno snažan karakter – pravi je mali borac među pticama! Ornitolozi i prstenovači često ističu da je, unatoč težini od svega nekoliko grama, iznenađujuće ratoborna i spremna braniti se bez oklijevanja.
- Njezino kljucanje može biti itekako bolno – prstenovači znaju da plavetna sjenica, kad je uhvate u mrežu radi označavanja, grize punom snagom kljuna, i to s nevjerojatnom odlučnošću.
- Vrlo je inteligentna i znatiželjna – prepoznaje uzorke, uči rješavati jednostavne zadatke i koristi svoje iskustvo kako bi došla do hrane.
- Tijekom zime zna se pridružiti mješovitim jatima drugih sjenica, zebe i zimovki, što povećava sigurnost i olakšava pronalaženje hrane.
- Zbog svoje ljupke pojave i bliskosti s ljudima, često je omiljeni posjetitelj vrtnih hranilica, a u narodnim vjerovanjima simbolizira živahnost, veselje i mudrost u malom tijelu.


