Sjenice su česte šumske vrste ptica, a plavetna sjenica (Parus caeruleus) je jedna od njih, ujedno i najšarenija.
Lako je prepoznajemo po azurnoplavom perju na leđima i kapi na glavi. Trbuh joj je sumporasto žut s tamnom prugom, glava bijela s crnom prugom oko očiju. Plavetna sjenica je relativno mala sjenica, dugačka oko 12 cm i koja teži 11 g. Spolovi su slični, no ženke su nešto zagasitijih boja. Kljun joj je crn, tanak i kratak, što govori da se hrani sitnijim kukcima. Leprša okolo po drveću u potrazi za plijenom, često u akrobatskim pozama viseći oko tankih grančica. Sjenice se hrane i sjemenkama, pupovima, ostalim dijelovima biljaka, osobito zimi kada nema kukaca. To su vrlo oportunističke ptice i prve će prihvatiti hranilice u naseljima. U Velikoj su Britaniji otkrile kako otvarati boce za mlijeko koje je dostava ostavljala kod vrata.
Plavetne sjenice žive u listopadnim i miješanim šumama cijele Hrvatske, ali dolaze i u parkovima, voćnjacima, vrtovima… Za gniježđenje traže duplje u drvetu, ali prihvaćaju i kućicu za ptice. Ženka polaže 6 – 18 jaja na kojima leži oko dva tjedna, a mužjak joj donosi hranu. Mlade, kad se izlegu, hrane oba roditelja sljedećih tri tjedna. U Hrvatskoj je ova vrsta stanarica, a sjeverne se populacije sele.
O autoru
