Priroda Hrvatske

TURIZAM I REKREACIJA

Turizam je jedna od vodećih gospodarskih grana, a za Hrvatsku još i više. Jadransko more i njegova istočna obala glavni su mamac milijunima turista iz Europe i svijeta koji svake godine dolaze u Hrvatsku. Rijetko tko može odoljeti očuvanoj obali, šumu valova i ritmičkoj pjesmi cvrčaka u mirisnim borovima. Sunce i plaža i dalje su osnovni sadržaji hrvatskog turizma, ali atrakcije na kopnenim vodama postaju sve popularnije.

Planinarenje je tradicionalno vrlo popularno. Zahvaljujući dobrom sustavu staza i puteva te planinarskih domova, kuća i skloništa, danas možemo obići mnoge naše planine. Svakako su najatraktivnije one krške, s divljim krajolicima i pogledom na more. Za mnoge je Velebit neosporno naša najizazovnija i najpopularnija planina.

Krka je naša najpoznatija jadranska rijeka, posebice omiljena među turistima zahvaljujući dobroj pristupačnosti i organiziranom boravku u istoimenome nacionalnom parku. Krasi je predivan Skradinski buk, jedan od naših najglasovitijih slapova. Osim predivne prirode, turisti mogu razgledati stare mlinice i ostale zanimljivosti naše kulturne baštine. Ipak, teško je sagledati cijeli značaj ove rijeke samo u jednom danu, koliko najčešće traju ovakvi izleti. Tek obilaskom cijelog njezina toka po divljem kršu čovjek se može upoznati s fenomenom rijeke, njezine sedre i vode općenito. Danas mlinice više nisu u prvobitnoj upotrebi, a neke je i progutala sedra i drveće, no dio tih mlinica vodenica preuređen je u suvenirnice i konobe jer Skradinski buk veliko je turističko odredište kojim ljeti šeću tisuće posjetitelja.

Krka i dalje ostaje magnetom ‒ turizam je glavna ekonomska grana okolnog kraja, u kojoj radi velik broj i stalnih i sezonskih radnika što održavaju velik broj sadržaja na povećem prostoru. Tipičan su prizor i stariji mještani uz staze, nudeći na stolovima med, smokve ili neke druge slatke plodove Mediterana. Bijeli turistički brodovi voze od Skradina do Skradinskog buka i potom do Roškog slapa. Uređene su brojne staze i poučne table koje ilustriraju bogatstvo prirode i kulture. Krku na godinu posjeti gotovo 800 000 ljudi. Svakako je najveća gužva podno samoga Skradinskog buka, podno kojega je dopušteno i kupanje na sigurnoj udaljenosti od slapa.

Prijestolnica slatkovodnog turizma svakako su jedinstvena Plitvička jezera. Ljubitelji prirode davno su otkrili ljepotu tog čuda prirode dugoga gotovo deset kilometara, čija važnost prelazi lokalne i državne okvire. Riječ je o neponovljivu spoju vode i krša uklopljenom u divljinu šuma. Ni znanstvenici im nisu mogli odoljeti: biolozi, geolozi i kemičari otkrili su jedinstvenu povezanost živog i neživog. Otkrili su i da je taj složeni sustav ranjiv na mnoge čovjekove aktivnosti, pa su Plitvička jezera sa širokim šumskim pojasom 1949. godine proglašena nacionalnim parkom kao predjelom naročite prirodne ljepote. Mnogi stručnjaci i posjetitelji ustvrdili su da ništa slično ne postoji drugdje u svijetu, pa ih je UNESCO 30 godina kasnije uvrstio na popis Svjetske prirodne i kulturne baštine. Danas jezera pohode turisti iz cijelog svijeta. Sredinom svibnja, nakon dugih kiša koje su nahranile bujnu proljetnu vegetaciju, voda je na vrhuncu.

Visoko vodeno bilje okružuje džepove mirne vode kroz čiju se bistrinu vide dno i mala jata klenova dok bezbrižno plivaju ili se odmaraju. Između i na malim otočićima raste drveće i grmlje okruženo golemim listovima lopuha. U toj vodenoj džungli put pronalaze na stotine potočića koji se probijaju preko manjih i većih prepreka, šušteći u malim slapovima. Oni na većim padovima skriveni su u gusto zelenilo i odaje ih jedino njihova bjelina. Kapljice se šire nadaleko, posebice ispred slapišta Velikog prštavca. Ponegdje se, pak, voda jednostavno prelijeva kroz male šumarke, ne trudeći se ni zažuboriti. Kroz vodeni svijet između velikih jezera Galovca i Kozjaka sigurno, iznad površine na čvrstim stupovima, prolazi široka drvena staza. Njome brojni turisti mogu proći srcem većeg dijela parka. Osim toga, organizirano je i razgledavanje električnim brodom i vlakićem. Više od milijun turista svake godine posjeti nacionalni park, što Plitvička jezera čini i prvorazrednim gospodarskim resursom. Masovni turizam s druge strane prijeti samim jezerima. Okolica je previše urbanizirana, zatrpana brojnim smještajnim objektima.

Gotovo svako vodeno zaštićeno područje postaje turističkim resursom. Kopački rit, dalmatinsko Vransko jezero ili Lonjsko polje samo su najpoznatiji primjeri koji možda nikad neće dostići masovnost Krke i Plitvičkih jezera, ali u svakom slučaju važan su dio turističke ponude Hrvatske. Konačno, turizam, ako je u granicama, idealna je održiva gospodarska aktivnost. Voda u svakom obliku privlači ljude, a njezini su fenomeni među najatraktivnijim. Vrela, slapovi i brzaci posjećena su mjesta posvuda u Hrvatskoj, a posebice u zaštićenim područjima, u kojima je najbolje uređena infrastruktura.

Posjetitelji Kopačkog rita mogu se ukrcati u zeleni električni brod, ploviti Sakadaškim jezerom i ući u dunavac, diviti se poplavnoj šumi, štekavcima u polijetanju, košuti kako iznenađeno šmugne u gustiš … Ili se voziti biciklom nasipom, uz jednu od najvećih divljina u Hrvatskoj. U Lonjskom polju može se organizirano popeti u veliku promatračnicu i diviti se desecima parova čaplji, žličarkama i ostalim pticama močvaricama kako podižu mladunce u velikoj koloniji Krapje đolu.