Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Komarci – krvopije naših šuma i močvara, ali i gradova

komarci culex, pipiens

S toplijim svibanjskim danima ne bude se samo vegetacija i ptice nego i počinje nesnosno zujanje  – komarci!

 

Komarci su, ovisno o vrsti, dugački od 0,5 do 1,3 cm. Lagani su i krhki, izdužena tijela. Na glavi imaju velike složene oči i dugačka ticala kojima osjećaju okoliš i traže žrtve. Komarci imaju i rilo za sisanje hrane (krvi i biljnog soka). Na člankovitim su prsima par krila te tri para dugačkih nogu od kojih je jedan par usmjeren naprijed, a ostali unatrag. Komarci nisu neki akrobatski i brzi letači, ali su izdržljivi i mogu u danu prijeći kilometre. Zujanje u većine vrsta nastaje od velike frekvencije zamaha krila, čak i nekoliko stotina puta u minuti.

Životni je ciklus komaraca prilično složen. U proljetne sumrake i zore komarci se počinju rojiti, često u gustim “oblacima” u kojima se vrtložno kreću gore-dolje. Mužjaci svojim zujanjem privlače ženke koje se potom pare, neke vrste u zraku, druge na skrovitom mjestu. Pošto se u ženki razviju jaja, polaže ih nekoliko stotina u stajaću vodu, ali i vegetaciju ili tlo, ovisno o vrsti. To mogu biti velike vodene površine, ali i posve male poput lokava u šumi, vodom ispunjen trag traktora ili duplja u drvetu. U naseljima je urbanom komarcu dovoljna i stara odbačena guma, kanta, vaza …

komarci culex, pipiens

Posebno vole poplavne šume, u kojima u proljeće ima mnogo vode, a malo prirodnih grabežljivaca. Ženka može položiti jaja i na površinu zemlje ili na lišće, a razvoj počinje kada dođe poplavna voda. Jaja su dugačka oko 1 mm, štapićasta, sama ili u nakupinama. Iz njih se razvijaju ličinke koje triput presvlače hitinsku kožicu. Hrane se filtriranjem vode, dišu zrak iz atmosfere pomoću sifona, pa su uvijek blizu površine vode.

Kreću se uvijanjem tijela. Nakon četvrtog stadija ličinka se pretvara u kukuljicu oblika zareza koja se ne hrani, ali se može kretati. Iz nje potom izlazi odrasli komarac. Već nakon nekoliko dana mogu se pariti i ciklus počinje iznova, a iz jednog legla mogu nastati na tisuće komaraca. Ženka živi oko dva tjedna, a mužjak oko tjedan, ovisno o vrsti. Vodeni dio ciklusa traje od tjedan dana do nekoliko tjedana, ovisno o temperaturi vode i ostalim čimbenicima.

komarci culex, pipiens, ličinka

Krvlju se hrane samo ženke, a oba se spola hrane nektarom. Ženke sišu krv radi proteina za proizvodnju jaja.  Pomoću rila komarci buše kožu žrtve, istodobno puštajući slinu s tvarima koje sprečavaju grušanje krvi. Potom ženka pije krv i skladišti je u povećem zatku te može biti triput teža od samog tijela. Na mjestu ugriza ostaje oteklina koja svrbi zbog reakcije imunološkog sustava žrtve na tvari iz komarčeve sline.

 

Kako nas pronalaze?

Ženke komaraca traže pore u koži u koje guraju svoje rilo i tako dolaze do sitnih kapilara. Najvažniji atraktant, odnosno tvar koju receptori ženke prepoznaju i ona tako pronalazi žrtvu od koje posiše malo krvi, je ugljikov dioksid (CO2). Ljudi izdišu ugljikov dioksid i zato stalno privlače komarce. Na komarce utječu i drugi čimbenici našeg tijela, ali u znatno manjoj mjeri: mliječna kiselina, toplina, vlažnost i dr. Neke ljude komarci više vole od drugih upravo zbog omjera tih spojeva.

Komarci su najaktivniji u zoru i sumrak te noću kada je veća vlaga, a manja temperatura. Neke vrste poput poplavnog komarca, koja je najčešća u Osijeku, mogu preletjeti i 30 kilometara od poplavnih područja na kojima su se izlegli.

komarci culex, pipiens

U Hrvatskoj živi pedesetak vrsta komaraca. Nalazimo ih i u svim dijelovima Hrvatske, no najmanje u brdskim i planinskim područjima. Za ličinačkog se stadija mnoge vodene životinje hrane ličinkama i kukuljicama komaraca, a u odraslom stadiju samo nekoliko životinja poput šišmiša i lastavica.

Značajne vrste komaraca za naše područje:

 

Komarci iz roda Aedes To su komarci poplavnih livada, tzv. poplavni komarci. Posljednja generacija polaže jaja na zemlju ili ispod opalog lišća na mjestima na kojima se u proljeće očekuje voda. Urbani tigrasti komarac (Aedes albopictus) komarac je jugoistočno-azijskog podrijetla koji ima prilagodljivu biološku narav, sposobnost prezimljavanja, agresivnost prema novim prostorima te je vector zaraznih bolesti. Prvi nalaz tigrastog komarca evidentiran je 2004. godine u Zagrebu, do danas je zabilježen u najmanje osam županija.

Komarci iz roda Culex To su urbani komarci, komarci ovog roda su agresivni.

Komarci iz roda Anopheles To su opisano je više od 100 vrsta. Godišnje imaju 4-8 generacija, što ovisi o klimatskim uvjetima. U potrazi za krvnim obrokom ženke se kreću 2-3 km, ali mogu migrirati i do 7 km. Ti komarci u tropskim područjima prenose malariju. Kod nas je vrsta Anopheles maculipennis prenosia također malariju, no ova je bolest u Europi suzbijena.

komar

Komar

Slična su vrsta komari. Veći su, ali za ljude i ostale životinje bezopasni, jer se hrane nektarom biljaka, a neke se vrste uopće ne hrane, već se samo razmnože.

 

Urbani i poplavni komarci

U našem podneblju postoje dvije vrste komaraca. Prvi su urbani komarci iz roda Culex. Najčešće su Culex pipiens (manji, nježniji) i Culex annulata. (robusniji, veći) U tu skupinu spada u zadnje vrijeme razvikani tigrasti komarac i drugi (iako je iz drugog roda). Oni imaju legla u neposrednoj blizini ljudskih i gospodarskih nastambi gdje ljudi svojim aktivnostima i načinom života omogućavaju postojanje malih vodenih rezervoara kao septičkih jama (kod nas su one ustvari crne jame jer su vodopropusne), kanalizacijskih šahtova, bačava za vodu, starih guma i slično. Ženke polažu jaja u nakupine (kojih od 350 jaja) koje lutaju na površini vode, kakve male posude, gume itd. Ličinke kad se izlegu, ostaju na površini vode, a dišu pomoću male dihalice. Hrane se organskim materijalom koji filtriraju u vodi. Hladnijim danima, ženke komaraca povlače se u kuće i tako preživljavaju zimu.

Komarci iz roda Culex

Takvi su komarci jako agresivni (za jedan obrok ubodu i do 10 puta) i oni prenose uzročnike bolesti. Oni su aktivni preko cijelog dana pa je iluzorno protiv njih primjenjivati u nas klasične metode kontrole odraslih komarca. Protiv njih se treba boriti svaki stanovnik.

Drugi su poplavni komarci iz roda Aedes (Aedes vexans, Ochlerotatus sticticus i Aedes cinereus). Oni nastaju nakon velikih oborina izlijevanjem rijeka, ali iu durugm stajačicama. Što je vodostaj veći, voda će poplaviti i aktivirati veći broj legla komaraca (ili jajašaca komaraca). Međutim, ti komarci nisu toliko agresivni kao urbani (za obrok u pravilu jednom ubodu), ali se pojavljuju u rojevima pa to stvara u stanovništvu neizdrživo stanje boravka na otvorenom (ili zatvorenom). Ovi su komarci aktivni u rano jutro i navečer pa ih se na klasični način može kontrolirati. Za sada nije dokazano da ovi poplavni komarci prenose uzročnike bolesti.

Ženka polaže jaja u vlažnu zemlju no ličinke se ne moraju odmah izlegnuti. U nepovoljnim uvjetima, suša, mogu čekati čak do tri godine. Čak ih ni voda nužno ne mora nužno probuditi.  Niske temperature i visoke koncentracije kisika sprečavaju njihov razvoj – hladnoća ukazuje na nepovoljnan, hladni dio godine, a voda s mnogo kisika ukazuje na moguće grabežljivce poput riba. Zato ima pašu sasvim male i kratkotrajne lokve bez trajnih stanara. To su najčešće upravo lokve zaostale nakon izlijevanja vode.

 

Bolesti koje prenose komarci

 

Komarci su napast, ali u tropima i prijenosnici bolesti poput malarije i denge, koje na godinu pogađaju milijune ljudi. Ti se paraziti i virusi prenose slinom komaraca.

Malarija je infekcija koju izazivaju protozoi (praživotinje) roda Plasmodium, a prenose je komarci roda Anopheles. Prema procjenama svjetske zdravstvene organizacije u oko 100 zemalja svijeta ima 220 milijuna slučajeva malarije. U Europi su slučajevi malarije uspješno reducirani tijekom prošlog stoljeća.

Virus zapadnog Nila – prirodni rezervoari virusa su različite vrste divljih ptica, a vektori su komarci roda Culex. Bolest se kod odraslih osoba očituje naglom pojavom vrućice, glavoboljom i osipom. U rujnu 2012. zabilježeni su prvi slučajevi bolesti u Hrvatskoj.

Denga groznica – virusna hemoragijska groznica. Prenosi je tigrasti komaracm kao i Aedes aegypti. Godine 2010. zabilježen je prvi slučaj autohtonog prijenosa denge. Do danas nisu otkriveni novi slučajevi groznice. Slična bolest je i chikungunya.

Žuta groznica – virusna bolest, prenosi ju Aedes aegypti. Ovaje bolest u prošlosti desetkovala ljude na izgradnji Panamskog kanala. Danas se uspješno prevenira cijepljenjem, iako se u zadnje vrijeme javlja otpornost virusa.

Filarijaza – skupni je naziv za infekciju različitim oblim crvima iz porodice Filaridae koji parazitiraju u potkožnom tkivu i limfnom sustavu.

 

Kako riješiti problem komaraca?

Komarce možemo tretirati pesticidima zaprašivanjem, no ti pesticidi mogu biti štetni i za ljude i prirodu. Suzbijanje odraslih komaraca provodi se kemijskim sredstvima kada je broj uboda veći od 15 u 15 minuta.

Postoji biološka metoda s pomoću koje se kontrolira gustoća populacija komaraca. Temelji se na uporabi toksina proteinske naravi kojeg stvaraju bakterije vrste Bacillus thuringhiensis israelensis ili skraćeno B.t.i. To je štapićasta, gram-pozitivna, sporogena bakterija koja je patogena za određene vrste beskralježnjaka, ponajprije kukaca, zbog čega se kao biopesticid koristi u kontroli hematofagnih kukaca. S tom bakterijom se tretira voda u kojoj se razvijaju komarci.

Postoje još metode koje se koriste. No, svi mi možemo doprinijeti suzbijanju komaraca, pogotovo u naseljima. Potrebno je u toplim mjesecima pobrinuti se da nam ne ostanu otvorene posude gdje se skuplja kišnica. Stare gume i sličan otpad savršene su za razvoj ličinki. Isto tako, baciti ostatke vode iz drugih posuda, poput kanti za zalijevanje. Nadalje, potrebno je nositi dugu, laganu i prozračnu odjeći, svjetlije bolje na koji komarci ne vole slijetati. Upotreba repelenata također je korisna, kao i mreža za spavanje.

 

 

Podijelite ove stranice:
error

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *