Suri orao – orao vladar krša

Suri orao – orao vladar krša

Foto: Sven Kapelj, BIOM

Suri je orao gospodar visina ljutoga krša. Od davnina je fascinirao ljude, bio je simbol rimskih legija, a danas ga nalazimo na grbovima nekih zemalja poput Njemačke, Albanije …

S rasponom krila više nego dva metra, ovo je, uza supa, najveća ptica u krškom dijelu Hrvatske. Osim veličine, prepoznajemo je po tamnosmeđem perju i karakterističnoj silueti orla sa snažnim krilima. Krila su u letu nešto uzdignutija od ostalih orlova, a i rep mu je duži te nije zašiljen već pravokutan. Izbliza se na surom orlu vidi zlatna boja perja na stražnjem dijelu glave i vrata. Mladunci imaju bijeli rep koji postupno svake godine mitarenjem postaje smeđ. Ženka surog orla može biti teška i do 6 kg, a mužjak je malo lakši.

Suri orao voli otvoreni teren, a zbog izbjegavanja čovjeka danas ga nalazimo uglavnom u nedostupnijim dijelovima poput planina. U Hrvatskoj ga nalazimo u gorskim područjima i priobalju. Leti graciozno i visoko, često dugo jedreći. Oštrim i velikim očima promatra okoliš i može spaziti plijen s velike udaljenosti. Kao i mnogi orlovi, ne bira previše – jede sve životinje koje može uloviti: zečeve, miševe, ptice, katkad mlade srne, koze i ovce, lisice, kornjače, zmije… Često lovi u parovima; jedan orao rastjera stado (srna i sl.) dok drugi napada zaostale mladunce. Munjevito dolijeću i snažnim pandžama ubijaju i grabe plijen. Potom na miru kljunom kidaju žrtvu i hrane se. U zimskim mjesecima često se hrane strvinama.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Suri su orlovi doživotni parovi. Ženka polaže dva jaja u golemo gnijezdo, često na nedostupnoj litici. Izgrađeno je od većih komada suhih i zelenih grana. Na jajima sjedi mjesec i pol, a potom se brine za ptiće još 70 dana dok ne polete te još tri mjeseca. Najčešće preživi samo stariji mladunac koji se lakše izbori za hranu. Ako preživi prvu godinu, osamostaljuje se i sa 3 – 4 godine uskoro nalazi svoj teritorij. Odrasli suri orlovi imaju malo prirodnih neprijatelja, pa mnogi žive dugo, i do 30 godina. Danas im je najveća prijetnja čovjek.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...