Zbog svojih otrovnih bodlji čiji ubod izaziva jake bolove, pauk bijelac (Trachinus draco) proglašen je najzloglasnijom ribom Jadranskog mora. Nazivaju ga još i ranj, draganj i taranta. Tekst i fotografije: Marinko Babić Pauk bijelac je najčešći u Jadranu, znanstveni naziv mu je je Trachinus draco. Kako i priliči zmaju (lat. Draco – zmaj), ima zlokoban...
Oznaka: jadransko more
Drhtulja šarulja (Torpedo marmorata)
FOTO: Marinko Babić Drhtulja je riba hrskavičnjača srodna ražama. Strujnim udarom napona i do 200 V omamljuje plijen i brani se od grabežljivaca. Drhtulja šarulja pomalo sliči gitari. Plosnata je, okrugla u prednjem dijelu, a izdužena na stražnjem. Debeli je disk prsnih peraja okrugao te čini i više od 60% tijela. Na repu su leđne peraje,...
Jadranski rebraši
Rebraši su morski organizmi slični meduzama. No, nemajte straha, nemaju žarnice i potpuno se bezopasni za čovjeka. Zaronimo u čudesan svijet Jadranskog mora. Tekst i fotografije: Marinko Babić Rebraši (Ctenophora) su na prvi pogled slični žarnjacima, osobito meduzama, no od njih se razlikuju po tome što su bilateralno simetrični i po tome što nemaju žarnice...
Kornati
Kornati su među najljepšim prizorima Jadranskog mora. Ondje se usred plavetnila sreću deseci otočića, velikih i mirnih uvala, čvrsti visoki strmci, surovost kamenjara, ali i šareno i bogato podmorje. Posuti poput žućkastih bisera usred sinjeg mora, Kornati su najgušća otočna skupina na Sredozemlju s oko 150 otoka, otočića i hridi na površini od 300 km2....
Sredozemna medvjedica – “morski čovik”
Foto: Marinko Babić Morski čovik, kako ga zovu u nas, sredozemna medvjedica (Monachus monachus) jedna je od najugroženijih morskih sisavaca te najrjeđi tuljan na svijetu. Izgledom podsjeća na druge tuljane. Mužjak naraste do 2,4 m i teži oko 300 kg, a ženke su malo manje. Ovisno o spolu i dobi, krzno im je crno do...
Lastovsko otočje – od krša do šarenih dubina podmorja
Jedan od najizoliranijih jadranskih toka, Lastovo, skriva mnoga prirodna bogatstva. Lastovo je među najšumovitijim jadranskim otocima, a podmorje u svojim bistrim dubinama čuva ekosustave koji su među najočuvanijima na Jadranu. Lastovsko otočje je arhipelag petnaestak kilometara južno od Korčule. Najveći i središnji otok je Lastovo, no tu je još četrdesetak otoka, otočića, grebena i hridi...
Muljevita i pješčana područja sjeverne Dalmacije
Naša je obala krševita, no u sjevernoj Dalmaciji, od Karinskog mora do Paga, nalazimo prostrana muljevita i pješčana područja, najznačajnija uz ono na delti Neretve. To su posebna staništa koja pridonose i pejsažnoj i biološkoj raznolikosti. Muljevita i pješčana staništa u Hrvatskoj vrlo su rijetka i ugrožena, a ponajviše ih ima u Zadarskoj županiji. Sjeverozapadna...
Prirodna baština dubrovačke okolice (od Stona do Konavala)
Dubrovačko područje nije poznato samo po starome gradu koji je na popisu UNESCO-a i ostalim vrijednim spomenicima kulture, nego i po bogatoj prirodnoj baštini. Na samom jugu Hrvatske, u sjeni turizma te kamenih gradova i sela, priroda još vlada. Dovoljno je u predvečerje pogledati let i čuti zvižduk čiopa između kamenih kuća i crkava te...
Glavata želva – morska kornjača
Svjetski putnik širom toplih oceana i mora, glavata želva zalazi i u Jadran te je u nas najčešća vrsta morske kornjače. Glavata želva (Caretta caretta) je morska kornjača koja nalazimo u Jadranu. Dugačka je oko 90 cm i teži 135 kg, iako su nađeni primjerci i do gotovo tri metra te 450 kg. Od opasnosti koje...
Moruzgva (Actinia equina)
Česta na stjenovitoj obali plitkog mora, moruzgva (Actinia equina) plijeni svojom crvenom bojom. Moruzgva je žarnjak iz skupine koralja. Za razliku od koralja, ona nije kolonijalna vrsta, već je jedan cjelobviti organizam. Kuglasta je oblika, promjera tijela do 75 mm. Površina joj je glatka i mekana, tamnocrvene boje. Ponekad je i zelena, smeđa ili narančasta. Ima...