Srna – ljupki stanar šuma

Srna – ljupki stanar šuma

Možda je najljupkiji stanar naših šuma srna (Capreolus capreolus), a posebice njezino lane s bijelim pjegama. Istodobno, ona je tipična lovna divljač na meti mnogih pušaka.

Lako je prepoznati srnu, njezinu veliku vitku pojavu, ali manju od jelena. Kratkog je riđastocrvenoga krzna koje zimi prelazi u kestenjastosivo, dok je stražnjica bijela. Vitkim i dugim nogama brzo trči i naglo skače, ali ne na duge pruge. Srne su više u stražnjem dijelu tijela nego u prednjem, što znači da su građene za skokove. Srna dobro pliva, ali se ne kaljuža poput jelena i divlje svinje. Na glavi ima velike uši jer sluh joj je vrlo važan za preživljavanje. Dobar joj je i njuh, a unatoč velikim očima, ne vidi najbolje. Mužjaci imaju rogove, ali manje razvijene od jelena. U proljeće su prekriveni kožicom s dlakama. Dok jelenu treba neko vrijeme, srnjaku novi rogovi odmah rastu kad odbaci stare.

Srne su najaktivnije predvečer, u sumrak te u rano jutro. Hrane se lišćem, travom, mladicama i bobicama, a zimi stružu i koru stabala. Obično su u manjim obiteljskim krdima od jednog srnjaka, nekoliko ženki i laneta. U kasnu jesen srne se udružuju u veće grupe. Komuniciraju zvukovima koji podsjećaju na plač, jauk i deranje. Mužjaci glasno bavču, što podsjeća na lavež psa pri opasnosti te kad oglašavaju teritorij.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Srne se pare ljeti i u ranu jesen. Mužjak nakon borbi za teritorij prati ženku u tjeranju nekoliko dana i sjemeni ju. Potom odlazi do druge i tako nekoliko puta. Ženka odgađa razvoj embrija nekoliko mjeseci pa se teli tek na početku sljedećeg ljeta. Najčešće na svijet dolaze dva laneta koje majka u početku skriva negdje u visokoj travi. Posjećuje ih nekoliko puta u danu da bi ih dojila. Ima li stranih mirisa, srna može napustiti svoje mlado. Tek kad lanad ojača, pridružuje se svojem obiteljskom krdu.

srna, Capreolus capreolus

Srna obitava u većini europskih područja krijući se u šumama, ali zalazi i na polja i livade. U Hrvatskoj je mnogo češća u kontinentalnom dijelu. Srna je vrlo važna u hranidbenim lancima jer je plijen i vuku i risu. U nizinskom je dijelu među najvažnijom lovnom divljači.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...