Velika bijela čaplja (Ardea alba) elegantna je, spora i graciozna ptica naših močvara, rijeka i jezera. Otkrijte gdje živi, čime se hrani i zašto je njezina prisutnost znak očuvanih vlažnih staništa.
Velika bijela čaplja (Ardea alba) prava je kraljica močvara. Njezino dugo, vitko tijelo, snježno bijelo perje i spor, odmjeren hod čine je jednom od najelegantnijih ptica hrvatskih vodenih staništa. Kreće se polako, gotovo svečano, uronjena u tišinu trske i zrcaljenje vode, a svaki njezin korak djeluje promišljeno i graciozno. Dok nepomično stoji u plićaku, strpljivo čeka trenutak kad će munjevitim pokretom kljuna uhvatiti ribu, žabu ili kukca – prizor koji spaja snagu i smirenost prirode u savršenoj ravnoteži.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda velika bijela čaplja?
Velika bijela čaplja doista opravdava svoje ime – impozantna je i graciozna. Visoka je oko 100 centimetara, s rasponom krila do 170 cm, a iako djeluje krupno, teži svega nešto više od jednog kilograma (700 – 1500 g)!
Njezino perje je potpuno bijelo, a koža na licu zelenkasta. Kljun joj mijenja boju ovisno o sezoni – žut izvan gniježđenja, a tamniji s crnom nijansom tijekom proljeća, kad je krasi i dugačko svadbeno perje. Noge i stopala su tamne, gotovo crne.
U letu je spora i elegantna, vrat uvijek uvlači u obliku slova S, što je karakteristika svih čaplji. Mužjaci su tek neznatno veći od ženki, pa se spolovi teško razlikuju.
Od naizgled slične male bijele čaplje (Egretta garzetta), ova se vrsta lako razlikuje po veličini, žutom kljunu i tamnim nogama – dok mala bijela čaplja ima potpuno crn kljun i žuta stopala.
Čime se hrani velika bijela čaplja?
Hrani se ribom, vodozemcima (žabama), malim sisavcima, manjim pticama, gmazovima i kukcima. Hranu nalazi uz rijeke, riječne rukavcima, u močvarama, kanalima itd. Opaziti ćemo je i u poljima i na travnjacima gdje lovi glodavce, osobito u zimskim mjesecima. Dok lovi, stoji nepomično i čeka da joj se plijen sam približi, ili mu se, sporo gacajući po plićaku, sama primiče i hvata ga kljunom. Plijen guta cijeli. Hrani se sama ili u jatima, najčešće rano ujutro ili predvečer, iako je aktivna tokom čitavog dana.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Gdje obitava velika bijela čaplja?
Velika bijela čaplja je vrlo uspješna i prilagodljiva vrsta, rasprostranjena na gotovo svim kontinentima. Gdje god ima mirnih voda, močvara i tršćaka, ona pronalazi svoj dom. No, unatoč globalnoj brojnosti, u Hrvatskoj je strogo zaštićena svojta, uvrštena u Crvenu knjigu ptica Hrvatske.
Prema procjenama iz 2013. godine, u našoj zemlji gnijezdi između 115 i 180 parova, dok se oko 2000 jedinki zadržava tijekom zime. Najčešće se može vidjeti uz močvare, ribnjake i poplavne livade, osobito u uz Muru, Dravu i Savu, gdje se u kasnu jesen okupljaju i velika zimska jata – ponekad i od 300 ili više ptica.
Sredinom 20. stoljeća velika bijela čaplja nestala je iz većeg dijela Europe, uglavnom zbog krivolova i uništavanja staništa, ali se od 1990-ih godina polako oporavlja. Danas je i dalje ugrožena nestajanjem močvarnih i vlažnih područja, osobito zbog regulacije rijeka, gradnje hidroelektrana, uništavanja priobalnog raslinja, paljenja tršćaka i onečišćenja voda.
Takvi antropogeni pritisci ne ugrožavaju samo čaplje, već i čitave ekosustave koji o njima ovise – zato su očuvanje močvara i prirodnih poplavnih područja ključni za njezin opstanak u hrvatskoj prirodi.
Gniježđenje
Velika bijela čaplja gnijezdi se od travnja do srpnja, najčešće u svibnju, na močvarama, jezerima i rijekama čije su obale guste i obrasle trskom ili vrbama. Najradije se gnijezdi u manjim kolonijama, ponekad istovrsnima, a ponekad u društvu drugih čaplji – poput sive, žute ili male bijele čaplje.
Gnijezdo, široko oko jedan metar, izrađuje od grana, trske i suhe trave, najčešće u prostranim tršćacima ili na niskom drveću i grmlju. Ženka polaže 3–5 jaja, a oba roditelja brižno ih inkubiraju oko 25 dana, zatim zajedno hrane mladunce.
U ranoj dobi među mladima se često javlja agresija starijih prema mlađima, pa najmlađi ptići nerijetko stradaju. Nakon dvadesetak dana mladi napuštaju gnijezdo i kreću u prve šetnje po tršćaku, no u njegovoj se blizini zadržavaju još dugo – do 42–60. dana, kad postaju spremni za let.
Zanimljivo je da obitelji često ostaju zajedno i nakon osamostaljenja mladih, sve do jesenske selidbe. Tijekom cijele godine velika bijela čaplja pokazuje druželjubivu narav – može se vidjeti u jatima, kako mirno korača plitkom vodom, u savršenom skladu sa svojom vrstom i okolišem.
✨ Zanimljivosti o velikoj bijeloj čaplji
- Iako djeluje krhko i sporo, velika bijela čaplja može biti iznimno brza i precizna – njen napad na plijen traje manje od sekunde.
- Kada leti, njezino široko bijelo perje reflektira svjetlost i stvara dojam da lebdi iznad vode – prizor koji je stoljećima inspirirao slikare i pjesnike.
- Tijekom svadbenog doba, čaplju krasi dugačko, svilenkasto perje koje se nekoć koristilo u modnoj industriji za ukrašavanje šešira – zbog čega je u 19. stoljeću bila gotovo istrijebljena u Europi.
- U lovu koristi posebnu tehniku “zaleđene tišine” – može stajati potpuno nepomično i po nekoliko minuta, čekajući pravi trenutak za napad.
- Let velike bijele čaplje je spor i dostojanstven, a u letu uvlači vrat u obliku slova S, što ju razlikuje od roda i ždralova koji lete s ispruženim vratom.
- U jesen se zna pridružiti jatima drugih čaplji i gnjuraca, te zajedno s njima seli prema jugu – najčešće do Sredozemlja, Sjeverne Afrike ili Bliskog Istoka.
- Zanimljivo, zbog širenja ribnjaka i novih vlažnih staništa, njezina se populacija posljednjih desetljeća ponovno povećava, pa se danas sve češće može vidjeti i u kontinentalnoj Hrvatskoj, čak i u zimskim mjesecima.
O autoru
