Sjenice su živahne, šarene ptice pjevice koje susrećemo u dvorištima, parkovima i šumama. Otkrij njihove navike, staništa i raznolikost vrsta.
Sjenice su među najživopisnijim malim pticama našeg krajobraza — neumorne, brze i uvijek znatiželjne. U vrtovima i dvorištima privlače pogled svojim žutim prsima, maslinastim leđima i razigranim skokovima po granama, dok u šumama otkrivaju svoju divlju, spretnu stranu: vješto pretražuju kore stabala, vise naglavačke i neumorno tragaju za kukcima. Iako malene, imaju snažan karakter; njihove jasne, zvonke pjesme čuju se od ranog jutra do sumraka. Upravo ta kombinacija ljepote, energije i prilagodljivosti čini sjenice jednim od najomiljenijih stanovnika naših zelenih prostora.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Koje sjenice žive u Hrvatskoj?
Ova sveprisutna porodica ptica kratkih kljunova spada u red vrapčarki. Nastanjuju Sjevernu i Srednju Ameriku, Europu, Aziju i Afriku sa ukupno 60-ak vrsta. Na području Hrvatske susrećemo (5 rodova s) ukupno 7 vrsta:
- Velika sjenica ( Parus major)
- Plavetna sjenica ( Cyanistes caeruleus)
- Crnoglava sjenica (Poecile palustris)
- Planinska sjenica (Poecile montanus) – “sestrinska” vrsta crnoglavoj sjenici
- Mrka sjenica (Poecile lugubris)
- Jelova sjenica ( Peripatus ater)
- Kukmasta sjenica (Lophophanes cristatus)
Velika, plavetna i crnoglava sjenica prisutne su gotovo u cjeloj Hrvatskoj, dok su kukmasta, planinska, jelova i mrka sjenica vrste kojima odgovaraju planinska područja. Od svih vrsta sjenica, u Hrvatskoj su najbrojnije velika i plavetna sjenica.
Način života sjenica
Neka vrste ptice iz ove porodice vrlo su dobro prilagođene na suživot s čovjekom. Zimi su najčešći posjetitelj hranilica, a tijekom sezone gniježđenja i kućica za gniježđenje. Gotovo sve vrste ove porodice glasaju se sličnim ali za porodicu prepoznatljivim glasanjem, a u šali se može reći da su jedne od ptica koje gotovo nikad nisu tiho ili na miru.
Gniježđenje sjenica
Kod gradnje gnijezda, velike i plavetne sjenice nisu previše izbirljive. Gnijezdo će sagraditi svugdje gdje postoji rupa. To može biti rupa u drvetu, ali i razne kutije (od plinskih brojila), cijevi, pa i sandučići za poštu. U prirodi sjenice se ipak većinom gnijezde u napuštenim dupljama djetlića, koje prije polaganja jaja oblažu mahovinom i životinjskom dlakom. Nesu od 5 – 12 jaja. Inkubacija traje od 13-15 dana, a mlade ptice napuštaju gnijezdo u roku od 17 do 22 dan.
Prehrane sjenica
Te prekrasne ptice vrlo su spretne u sakupljanju kukaca i njihovih ličinki s lišća što ih čini jednim od glavnih karika u lancu regulacije zdravlja njihovog staništa, kojeg u pravilu čine šume, parkovi i stari voćnjaci. Dolaskom jeseni i zime formiraju miješana pretraživačka jata i tako vrlo uspješno pronalaze hranu te preživljavaju čak i najteže zime. Nakon vrana smatraju se najinteligentnijim pticama.
Ostale sjenice
Dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus), brkata sjenica ( Panurus biarmicus) i sjenica mošnjarka (Remiz pendulinus) također se nazivaju “sjenicama” iako svaka od ove 3 vrste pripada svojoj “vlastitoj” porodici, a ne porodici sjenica (Paridae). Time im se i način života poprilično razlikuje od “pravih” sjenica.
O AUTORU:
Tomislav Klanfar rođen 1976. u Karlovcu, završio biologiju u Zagrebu (dipl. ing. biol. ili po novom mag. biol. mol), u međuvremenu odrastao u Ozlju i Beču. Ptice (ornitologija) su mi postale profesija nakon što sam kroz fotografiju ušao u njihov svijet i počeo se intenzivnije baviti njima.
O autoru
