Morski pas modrulj elegantni je plavi putnik i najčešći morski pas Jadranskog mora. Saznajte gdje živi, čime se hrani i je li opasan za ljude.
Morski pas modrulj (Prionace glauca) jedan je od najprepoznatljivijih i najrasprostranjenijih morskih pasa na svijetu, a ujedno i najčešći morski pas u Jadranskom moru. Ova elegantna životinja vitkog tijela i plavičastog sjaja prava je ikona otvorenih mora. Iako često izaziva strah zbog svoje veličine i statusa predatora, modrulj rijetko predstavlja opasnost za čovjeka, a mnogo je zanimljiviji zbog svoje uloge u morskim ekosustavima i nevjerojatnih migracija koje prelaze tisuće kilometara.
Saznajte više o ostalim morskim psima u Jadranu.
Kako izgleda morski pas modrulj?
Sam pogled na modrulja (Prionace glauca) ulijeva mješavinu divljenja i nelagode. Njegovo je vitko i izduženo tijelo oličenje elegancije, snage i savršene prilagodbe otvorenom moru. Oblikovan je za brzinu i preciznost, s ušiljenim linijama koje mu omogućuju eksplozivne pokrete pri lovu. Iako ponekad djeluje gotovo letargično dok klizi oceanom, modrulj je zapravo vrhunski plivač i jedan od najbržih morskih pasa na svijetu – može postići brzinu od 35 do čak 90 km/h.
Naraste do 3 – 4 metra duljine, pri čemu su ženke veće od mužjaka. Repna mu je peraja izrazito velika, s gornjom polovinom duljom od donje, što mu daje snažan potisak. Prsne peraje široke su i snažne, dok je leđna peraja relativno mala, ali dovoljno učinkovita da osigurava stabilnost pri kretanju.
Njegova je boja još jedan dokaz prilagodbe životu u otvorenim vodama. Leđa modrulja presijavaju se u tonovima plavozelenkaste do tamnoplave boje, dok je trbušna strana svjetlija, gotovo bijela. Ova kombinacija stvara oblik protusjenčanja – gledan odozgo stapa se s tamnim morskim dubinama, a odozdo s blještavom površinom.
Kožu mu prekrivaju sitne placoidne ljuske, nalik na sićušne zupce, koje su polegnute od glave prema repu. One čine kožu hrapavom, pa su je ribari nekada koristili poput brusnog papira. No njihova prava svrha je smanjenje trenja i bolja plovnost, što mu daje prednost u brzini i uštedi energije.
Kao i svi hrskavičnjače, modrulj nema koštani skelet niti plivaći mjehur, pa bi bez stalnog kretanja tonuo. Umjesto toga, oslanja se na povećanu jetru bogatu uljima koja mu djelomično pomaže održavati uzgon. Ipak, modrulj mora cijelo vrijeme aktivno plivati – to ga drži u životu jer kretanjem voda struji preko škrga i omogućuje disanje.
Čime se hrani modrulj?
Na glavi modrulja ističu se velike oči prilagođene slabijem svjetlu i usta puna oštrih zubi. Njegovi su zubi trokutasti i nazubljeni, idealni za hvatanje i trganje plijena. Za razliku od sisavaca, modrulj ne žvače – otrgnuti komad mesa jednostavno proguta u cijelosti.
Najčešći plijen modrulja čine manje plave ribe poput skuša, palamida i srdela, zatim lignje i druge glavonošce. Ponekad će zgrabiti i raka, a poznato je da može ščepati i morske ptice dok plutaju na površini. Kao i mnogi drugi morski psi, modrulj neće odbiti ni strvinu većih životinja, a zna se poslužiti i otpacima s ribarskih brodova.
Najaktivniji je noću, kada kreće u lov oslanjajući se na izvanredno razvijena osjetila. Osim mirisa i vida, modrulj ima i posebne mehanoreceptore koji registriraju najsitnije vibracije u vodi, kao i elektroreceptore smještene u glavi (tzv. Lorenzinijeve ampule), kojima otkriva električne impulse što ih stvaraju mišići i srce plijena.
Zahvaljujući takvoj kombinaciji osjetila i brzini, modrulj je vrlo učinkovit grabežljivac otvorenog mora, a u morskim ekosustavima igra važnu ulogu u održavanju ravnoteže ribljih populacija.
Stanište i rasprostranjenost modrulja
Morski pas modrulj jedan je od najrasprostranjenijih morskih pasa na svijetu. Naseljava gotovo sva umjerena i tropska mora, od površine pa sve do dubina od oko 350 metara. Najčešće se zadržava u otvorenom moru (pelagijal), ali se zna približiti i obali, osobito ondje gdje su morske struje bogate hranom.
U Jadranskom moru modrulj je najčešći morski pas. Najradije boravi u dubljim vodama pučine, no povremeno ga ribari ili ronioci uoče i bliže obali, osobito u južnom i središnjem Jadranu. Nije rijetkost da se modrulj ulovi u ribarske mreže ili udice, a upravo zbog takvog slučajnog ulova njegova se populacija smanjuje.
Modrulj je poznat kao veliki putnik oceana. Zahvaljujući svojim migracijama prelazi tisuće kilometara, prateći morske struje i sezonsko kretanje plijena. Zabilježeni su primjerci koji su prešli Atlantski ocean, što ga svrstava među najveće svjetske nomade mora.
Osim što je važan predátor, modrulj je i pokazatelj zdravlja ekosustava. Njegova prisutnost ukazuje na bogatstvo ribljeg fonda, no zbog intenzivnog izlova i sporednog ulova sve je češće u kategoriji ugroženih vrsta.
Modrulj boravi najviše u otvorenome moru (pelagijal), katkad prilazi bliže obali, čak ulazi u zaljev ili kanal. Prezimljava u većim dubinama, a ljeti je bliže površini.
Razmnožavanje modrulja
Modrulji se pare u proljeće i ljeti, kada mužjaci i ženke ulaze u posebne „plesove udvaranja“. Kao i kod mnogih morskih pasa, parenje može biti grubo – mužjaci ženku grizu za peraje kako bi je zadržali.
Ženke su živorodne i nakon razdoblja gravidnosti okote 25 do 50 mladih modrulja. Svaki je mladunac dugačak oko 35 – 50 centimetara i već od prvog trenutka života spreman samostalno plivati i loviti. Upravo zahvaljujući velikom broju mladih, modrulj ima sposobnost bržeg obnavljanja populacije u usporedbi s nekim drugim morskim psima.
Je li modrulj opasan za čovjeka?
Modrulj je u Jadranu najčešći morski pas, pa se prirodno nameće pitanje koliko je opasan za kupače i ronioce. Iako svojim izgledom ulijeva strahopoštovanje, istina je da napadi modrulja na čovjeka iznimno su rijetki. Zabilježeno ih je vrlo malo u svijetu, a u Jadranu gotovo da ih i nema.
Ovaj morski pas prirodno izbjegava čovjeka i rijetko se približava obali. Najčešće se susreće slučajno – kada zaluta za ribljim jatima ili ga privuku otpatci iz ribarskih mreža i brodova. U takvim situacijama pokazuje znatiželju, ali rijetko agresivnost.
Unatoč tome, modrulj je velika i snažna životinja s oštrim zubima i treba mu pristupiti s poštovanjem. Kao i kod svih morskih pasa, opasnost se povećava ako je ranjen, zarobljen u mreži ili ako osjeti krv u vodi, što može pobuditi njegovu lovačku reakciju.
Znanstvenici i ronioci koji su imali priliku promatrati modrulja uživo opisuju ga kao opreznog, ali i radoznalog stanovnika otvorenog mora. Njegova prava opasnost, nažalost, ne prijeti ljudima nego upravo obrnuto – ljudi su najveća prijetnja modruljima, zbog prekomjernog izlova i slučajnog ulova u ribarske mreže.
Zanimljivosti o modrulju
- Najčešći morski pas Jadrana – iako rijetko viđen, modrulj je zapravo najzastupljenija vrsta morskog psa u Jadranskom moru.
- Veliki putnik oceana – poznato je da modrulji u svojim migracijama mogu prijeći i tisuće kilometara, pa su zabilježeni primjerci koji su prešli cijeli Atlantski ocean.
- Boja koja skriva – njegovo ime dolazi od plavičaste boje leđa. Taj ton nije samo estetski – modrulj se njime savršeno uklapa u morsko okruženje.
- Uloga u mitovima i jeziku – zbog čestih susreta s ribarima, modrulj je ušao i u narodne izreke i predaje, često kao simbol snage i opasnosti mora.
- Dugovječan lovac – može doživjeti i do 20 godina, a spolno zreo postaje tek nakon 4–6 godina života.
- Prijeti mu izumiranje – zbog prekomjernog izlova, slučajnog zaplitanja u mreže i potražnje za perajama, modrulj je danas na Crvenoj listi IUCN-a u kategoriji ugroženih vrsta.
- Majka više mladunaca – ženke modrulja su živorodne i mogu okotiti i do 100 mladih odjednom, iako prosjek iznosi oko 25.
O autoru
