Divlja patka (Anas platyrhynchos) je najčešća, najpoznatija, a mnogima i najljepša patka. Ona je i predak udomaćenim vrstama pataka koje još nalazimo po seoskim dvorištima.
Divlja patka (Anas platyrhynchos) , ili gluhara, najpoznatija je i najraširenija patka svijeta. Prepoznatljiva po sjajnozelenoj glavi mužjaka i nježnim, smećkastim tonovima ženke, ova ptica pravi je simbol mirnih rijeka, jezera i močvara. U Hrvatskoj je možemo vidjeti gotovo posvuda gdje ima vode – od seoskih ribnjaka do riječnih sprudova i gradskih parkova. Iako izgleda pitomo, riječ je o iznimno prilagodljivoj divljoj ptici koja uspješno živi uz čovjeka, ali i u najskrivenijim kutovima prirode.
Pročitajte više o ostalim patkama te općenito o pticama u Hrvatskoj
🦆 Kako izgleda divlja patka?
Divlja patka je srednje velika vodena ptica dužine oko 60 cm i raspona krila do 95 cm. Mužjak je pravi ukras naših voda – njegova zelena glava metalnog sjaja i bijela ogrlica na vratu jasno se ističu čak i iz daljine. Prsa su mu toplo smeđa, a trbuh i donja strana krila svijetlosivi. Na gornjoj strani krila nalazi se karakteristična plava mrlja (tzv. “ogledalce”), obrubljena bijelim crtama, koja se vidi u letu. Kljun je jarko žut, a noge narančaste.
Ženka je, naprotiv, odjevena u neupadljivo smeđe perje s tamnim šarama koje joj služi kao savršena kamuflaža tijekom gniježđenja. Iako djeluje skromno, njezin uzorak perja izbliza otkriva mnoštvo nijansi koje se stapaju s bojom trske i mulja. Zanimljivo, mužjaci u ljetnom razdoblju mitarenja privremeno gube raskošnu odjeću i postaju vrlo slični ženkama – to im pomaže da budu manje uočljivi dok su ranjivi i ne mogu letjeti.
Glasanje divljih pataka također razlikuje spolove – ženke kvakću glasno i prepoznatljivo, dok je mužjački glas dublji i prigušeniji, više nalik tihom “graktanjem”.
🌿 Gdje živi divlja patka?
Divlja patka naseljava gotovo sva slatkovodna i boćata staništa – od rijeka, jezera, močvara, ribnjaka pa sve do kanala i mirnih uvala uz more. Vrlo je prilagodljiva i jednako dobro se snalazi u divljini kao i u gradskim parkovima, gdje često postaje naviknuta na ljude.
Najviše voli plitke vode s bogatom vegetacijom, jer u njima pronalazi i hranu i zaklon. Gnijezda gradi na tlu, u gustoj travi ili trstici, često vrlo blizu vode, ali može iskoristiti i šupljine stabala ili napuštena gnijezda drugih ptica.
U Hrvatskoj je stalna i brojna gnjezdarica, ali dio populacije tijekom zime odlazi prema južnijim krajevima Europe. Zimi joj se pridružuju i sjevernije patke selice, pa tada na našim vodama možemo vidjeti velike skupine ovih ptica koje se odmaraju i hrane zajedno.
🍽️ Čime se hrane patke?
Divlje patke su svejede ptice, što znači da se hrane i biljnom i životinjskom hranom, ovisno o sezoni i dostupnosti. Na njihovom jelovniku nalaze se sitni beskralježnjaci, račići, puževi, ličinke kukaca, školjke, ali i biljni dijelovi poput sjemenki, vodenih biljaka, algi, gomolja i trave.
U prosjeku, oko trećine prehrane čine životinjske namirnice, no u razdoblju gniježđenja i polaganja jaja, ženke trebaju više bjelančevina pa tada jedu znatno više kukaca i drugih životinjskih organizama.
Patke se hrane na površini vode ili blago uranjajući glavu, dok im rep ostaje iznad površine – prepoznatljiv prizor na jezerima i ribnjacima. Iako ne rone poput gnjuraca, vješto prebiru po plićaku, skupljajući sve što im voda ponudi. Ponekad pasu i na obali, gdje kljucaju mladu travu i sjemenje.
Razmnožavanje divlje patke
Mužjak i ženka stvaraju parove još u jesen, ali sezona gniježđenja počinje tek u proljeće. Međutim, poslije polaganja jaja mužjak odlazi i sav posao oko jaja i mladunaca ostaje na ženki. Ona uz obale rijeka i močvara radi gnijezdo od trave i lišća, obloženo paperjem. Gnijezdo je najčešće na tlu, ali često i na drveću, pažljivo maskirano u vegetaciju. U njega polaže 8 – 13 velikih jaja, napušta ga i vraća se u gnijezdo vrlo oprezno, prikrivajući jaja perjem dok je nema. Nakon gotovo mjesec dana izlegu se žuti pačići koji se jedan dan griju u gnijezdu uz majku, a onda idu u vodu. Aktivno plivaju, skriveni u vegetaciji dok ih majka uči vještinama za preživljavanje.
🎯 Divlja patka kao lovna vrsta
Divlja patka jedna je od najvažnijih lovnih ptica u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi. Zbog svoje brojnosti i široke rasprostranjenosti, smatra se glavnom vrstom pernate divljači na vodenim staništima.
Lovna sezona traje od rujna do siječnja, kada se uz naše domaće populacije pojavljuju i ptice selice sa sjevera Europe. Lov se najčešće provodi na močvarnim područjima, jezerima i poplavnim ravnicama, osobito u jutarnjim i večernjim satima, kad su patke najaktivnije.
Vrlo je važno da se lov obavlja održivo i u skladu s propisima, jer divlja patka ima važnu ekološku ulogu u prirodnim vodenim ekosustavima. Pretjerani ili neodgovorni lov može utjecati na ravnotežu populacija, stoga su kvote i razdoblja lova zakonski strogo određeni.
Zahvaljujući prilagodljivosti i uspješnom gniježđenju, populacija divlje patke u Hrvatskoj stabilna je, ali ovisi o očuvanju močvarnih staništa, koja su ključna za njezin opstanak i razmnožavanje.
O autoru
