Siva čaplja (Ardea cinerea) vitka je i graciozna ptica naših rijeka, močvara i jezera, poznata po sporom letu i nepogrešivom lovu na ribu.
Siva čaplja jedna je od najpoznatijih ptica vodenih staništa Europe. S dugim vratom, vitkim nogama i oštrim kljunom izgleda poput prave kraljice močvare. Nepomično stoji u plitkoj vodi, strpljivo čekajući trenutak da munjevito zgrabi ribu.
Možemo je vidjeti uz rijeke, jezera i ribnjake diljem Hrvatske, osobito tamo gdje ima mirnih, plitkih voda i dovoljno plijena. Iako djeluje samotnjački, u sezoni gniježđenja okuplja se u kolonijama – često zajedno s drugim vrstama čaplji i ptica močvarica.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda siva čaplja?
Siva čaplja doista je impozantna ptica, prepoznatljiva već izdaleka po svojoj visini i uspravnom držanju. S rasponom krila koji doseže gotovo dva metra, djeluje moćno dok polako i elegantno klizi zrakom. Tijelo joj je sivo, dok su prsa i trbuh svjetliji, a uz bokove se protežu tamne pruge. Glava joj je bijela s izraženom crnom prugom koja se proteže od oka do tjemena, završavajući dugim, vitkim perjem koje tvori svojevrsni “perjani repić”.
Noge su joj dugačke, tanke i žućkastosmeđe, prilagođene hodanju kroz vodu i blato, dok je k ljun oštar poput koplja – savršen alat za hvatanje ribe. U letu, siva čaplja povlači vrat u oblik slova S, a duga joj krila sporim, ali snažnim zamahom daju karakterističan, mirno lebdeći let koji je čini lako prepoznatljivom čak i izdaleka.
Zimi se često može vidjeti i u gradovima, gdje nepomično stoji uz obalu rijeke ili na rubu jezera – prava sjenka vode, strpljiva i tiha, uvijek spremna na brzi napad.
Gdje živi siva čaplja?
Siva čaplja je vrlo prilagodljiva i nastanjuje gotovo sva vodena staništa Hrvatske – od nizinskih rijeka poput Drave i Save, preko ribnjaka, jezera i močvara, pa sve do krških rijeka Dalmacije i mediteranskih laguna. Najčešće je viđamo kako nepomično stoji u plitkoj vodi ili na obali, čekajući pravi trenutak za lov.
Najviše voli mirne, plitke vode s obiljem ribe i vodozemaca, no lako se prilagođava i umjetnim vodama – kanalima, šljunčarama i ribnjacima. Tijekom zime može se vidjeti i na obalama mora, gdje traži ribu u plićacima.
Zimu siva čaplja najčešće provodi u Hrvatskoj, osobito u kontinentalnim krajevima uz rijeke koje ne zaleđuju, te u priobalju i uz morsku obalu, gdje pronalazi dovoljno hrane. Dio populacije seli se prema jugu Europe ili sjevernoj Africi, ali mnoge jedinke ostaju tijekom cijele godine, osobito u blažim zimama. Tijekom tog razdoblja često se približava naseljima i gradovima, pa je možemo vidjeti i uz urbane rijeke ili gradske parkove s vodom.
Čime se hrani?
Siva čaplja je vješti ribolovac, ali i svestrani oportunist u prehrani. Najradije lovi ribe i žabe, koje čine glavninu njezina jelovnika, no ne propušta ni zmije, male sisavce, ptiće ili veće kukce ako joj se pruži prilika.
U lovu se oslanja na strpljenje i preciznost – kreće se sporo, gotovo nečujno, kroz plitku vodu, promatrajući svaki pokret pod površinom. Kad uoči plijen, zastane poput kipa, a zatim munjevito zamahne kljunom i probode ili zgrabi žrtvu.
Često lovi u plitkim dijelovima rijeka, jezera i močvara, gdje stoji gotovo nepomično, oslanjajući se na svoj savršeni vid i refleks. Iako se ponekad okuplja s drugim čapljama u bogatim lovištima, između njih zna doći do kratkih sukoba – svaka čaplja voli imati svoj prostor i plijen samo za sebe.
Gniježđenje
Najčešće se gnijezde u nedostupnim kolonijama, u trsci ili u vrbama u vodi, ali i u krošnjama stabala u šumama, a lokacije ostaju iste generacijama. Gnijezdo je gruba nakupina granja i trske. Jaja polažu u proljeće, a na njima sjede oba roditelja do 26 dana. Kad se izlegu mladunci, roditelji ih hrane tako što povrate hranu. Kad malo odrastu, mladunci se u gnijezdu jagme za hranu, što katkad djeluje kao da dave roditelja. Poslije mjesec dana ptići opernate i počinju se hraniti s odraslim pticama.
🪶 Zanimljivosti o sivoj čaplji
- Let s “uvijenim vratom” – za razliku od roda, čaplje u letu savijaju vrat u obliku slova S, što ih čini lako prepoznatljivima.
- Strpljivi lovac – siva čaplja može nepomično stajati i po nekoliko minuta, čekajući pravi trenutak da zgrabi plijen. Zbog toga je simbol strpljenja i preciznosti.
- Kolonijalno gniježđenje – gnijezdi se u velikim kolonijama, često na visokim stablima iznad vode. Takve kolonije mogu brojati i stotine parova, a svaka čaplja ima svoje gnijezdo koje brani od susjeda.
- Glasanje – premda djeluje tiho i smireno, siva čaplja zna biti vrlo glasna, osobito u koloniji ili kad brani gnijezdo. Njezin glas podsjeća na hrapavo “kraak”.
- Pametna taktika lova – često koristi sjenu svog tijela kako bi zasjenila vodu i lakše vidjela ribu ispod površine.
- Urbani susjedi – sve se češće prilagođava životu uz čovjeka, pa ju možemo vidjeti i u gradovima poput Zagreba, Osijeka ili Koprivnice, gdje lovi u parkovnim jezercima i kanalima.
- Dugovječnost – u prirodi može doživjeti i više od 20 godina, ako izbjegne opasnosti koje joj prijete – od zagađenja do sudara s električnim vodovima.
| 🪶 Značajka | Podatak |
|---|---|
| Znanstveni naziv: | Ardea cinerea |
| Raspon krila: | 175 – 195 cm |
| Duljina tijela: | 90 – 98 cm |
| Težina: | 1 – 2 kg |
| Boja perja: | Sivo s gornje strane, bijelo s donje, crna pruga po glavi i vratu |
| Kljun i noge: | Žućkasti, dugi i prilagođeni lovu u vodi |
| Stanište: | Rijeke, jezera, ribnjaci, močvare, morski plićaci |
| Prehrana: | Ribe, žabe, zmije, mali sisavci, ptice, kukci |
| Razmnožavanje: | Gnijezdi se u kolonijama na visokim stablima; 3–5 jaja |
| Status u Hrvatskoj: | Stalna vrsta, rasprostranjena i česta |
| Zaštita: | Nije ugrožena, ali ovisi o očuvanju vodenih staništa |
O autoru
