Crnokapa grmuša prepoznatljiva po crnoj ili smeđoj kapi te prekrasnom, melodičnom pjevu, jedna je od najpoznatijih pjevica Europe.
Crnokapa grmuša (Sylvia atricapilla), skladna i neupadljiva stanovnica naših šuma, voćnjaka i grmlja, na prvi pogled ne privlači veliku pozornost. No njezin pjev — kristalno čist, prelijevajući i iznimno raznolik — jedan je od najljepših glasova europskih ptica. Upravo zbog toga stari su je prirodoslovci nazivali i šumskim slavujem.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda crnokapa grmuša?
Mužjak je na prvi pogled prepoznatljiv po crnoj kapi koja mu daje gotovo profesorski izgled. Ta tamna kapa jasno kontrastira s ostatkom tijela, obojenim u meke sivkaste tonove. Leđa su mu nešto tamnija, a prsa i trbuh svijetli, gotovo baršunasti, što daje dojam uredne i elegantne siluete. U sunčevoj svjetlosti perje zna dobiti i lagani, pepeljasti odsjaj.
Ženka nosi istu gracioznu anatomiju, ali je njezina kapa toplo smeđa, mirnija i nježnija, pa cjelokupni dojam djeluje “mekši”. Nijanse na bokovima i prsima prelijevaju se iz svijetlo-bež u blago sivkasto, a leđa su obojena u diskretne maslinasto-smeđe tonove.
Oči su tamne i živahne, obrubljene tankim, svijetlim prstenom koji naglašava izražajnost lica. Cijelo tijelo zrači skromnom elegancijom, pa se čini kao da se ptica uvijek kreće tiho, lagano i samouvjereno među granama.
Usporedba: mužjak vs. ženka crnokape grmuše
Mužjak nosi prepoznatljivu crnu kapu koja snažno kontrastira s ostatkom tijela. Perje je obojeno u hladnije sivkaste tonove, dok su prsa i trbuh svjetliji i glatki. Cjelokupan dojam je vrlo elegantan i čist, pa se u krošnjama lako uoči kada zapjeva.
Ženka ima toplo smeđu kapu, zbog koje djeluje nježnije i suptilnije. Tonovi na tijelu su mekši, u rasponu od bež do smeđih nijansi, a prijelazi među bojama su diskretniji. Ukupno izgleda manje kontrastno od mužjaka, ali jednako graciozno.
Gdje živi crnokapa grmuša??
Crnokapa grmuša obožava mozaične krajobraze, one prijelaze gdje se šuma dodiruje s grmljem, a uredne živice prelaze u otvorene travnjake. Upravo u takvim, raznolikim staništima najbolje se snalazi — jer ondje lako pronalazi i hranu i skrovita mjesta za gniježđenje.
U Hrvatskoj je vrlo česta. Srećemo je u nizinskim poplavnim šumama, na šumskim rubovima kontinentalnog dijela zemlje, u gorskim šumama s bogatim podrastom, ali i u mediteranskom zaleđu, gdje traži zaklon među makijom i niskim raslinjem.
Iako je divlja ptica, ne libi se približiti ljudskim naseljima. Rado će se nastaniti u vrtovima, parkovima, voćnjacima ili starim seoskim dvorištima, sve dok u blizini postoji dovoljno gustog raslinja u koje može sakriti svoje nježno ispleteno gnijezdo.
Grmuše (rod Sylvia) — kratki pregled
Grmuše (rod Sylvia) skupina su sitnih, živahnih ptica pjevica koje najradije žive u grmlju, živicama, šikarama i na šumskim rubovima. U Hrvatskoj su najpoznatije crnokapa grmuša, siva grmuša, zrnašica i grmuša crnorilka.
Većina vrsta je nenametljivih boja, ali vrlo okretna i vješta u skrivanju među granama. Njihov pjev često je bogat i raznolik, a brojne grmuše su selice koje tijekom godine prelaze velike udaljenosti.
Zajedničko im je da se ljeti uglavnom hrane kukcima i njihovim ličinkama, dok ujesen i zimi sve više prelaze na bobice i sitno voće.
Prehrana
Crnokapa grmuša je izraziti oportunist, što znači da prilagođava svoj jelovnik onome što je u prirodi trenutno najdostupnije. Tijekom proljeća i ljeta prevladava životinjska hrana: sitni kukci, njihove ličinke, pauci i gusjenice. Vješto ih skuplja među lišćem i grančicama, a često se može čuti tiho šuštanje dok brzo i precizno pretražuje krošnju.
S dolaskom jeseni naglasak se prebacuje na bobice — bazga, glog, crveno drijenje, kupine i šumske maline postaju pravi energetski izvor za nadolazeću migraciju ili prezimljavanje. U urbanim područjima rado će kušati i voće iz vrtova, osobito smokve.
Zimi se približava kućama te posjećuje hranilice, gdje najviše voli mekane smjese sa sjemenkama i suho voće. Ta prilagodljivost prehrani jedan je od razloga njezine široke rasprostranjenosti.
Ponašanje i glasanje
Iako naizgled skromna, crnokapa grmuša je ptica bogatog i raznolikog ponašajnog repertoara. Vrlo je okretna i tiha dok se kreće kroz granje, ali se odjednom može oglasiti snažnom pjesmom koja zvuči kao da dolazi od mnogo većeg pjevača. Njezin pjev započinje tihim, pomalo isprekidanim tonovima, a zatim prelazi u melodičnu, tekuću bujicu zvukova koja se često uspoređuje sa slavujem.
Komunikacijski pozivi su kraći i oštriji — prepoznatljivo tek-tek koristi kao upozorenje, ali i kao način održavanja kontakta u gustoj vegetaciji.
Tijekom proljeća mužjak zauzima teritorij i aktivno ga brani pjesmom. Zanimljivo je da se često skriva duboko u krošnji i pjeva iz zaklona, pa zvuk dopire iz „nevidljivog“ izvora, što ga čini pravim majstorom akustične kamuflaže.
Gniježđenje
Razdoblje gniježđenja započinje u kasno proljeće, kada par odabire skroviti kutak u gustom grmlju, živici ili niskom raslinju. Gnijezdo je smješteno nisko, obično do jednog metra iznad tla. Oblikom je plitka, uredno pletena šalica načinjena od tankih travki, sitnih grančica i paučine, a unutrašnjost je obložena finijim biljnim vlaknima.
Ženka polaže 4–5 jaja, nježno sivkasto-maslinastih tonova s tamnim pjegicama. Inkubacija traje oko 12 dana, a oba roditelja vrlo predano hrane mladunce koji brzo rastu i napuštaju gnijezdo nakon otprilike 11–14 dana.
U dobrim sezonama crnokape grmuše znaju imati i dva legla, osobito u toplijim i bogatijim krajevima. Tijekom hranjenja mladih roditelji postaju izuzetno tihi i oprezni — gotovo neprimjetni među granjem.
Zanimljivosti
- Jedna je od ptica koje se najbrže prilagođavaju promjenama klime — sjeverne populacije sve češće zimuju u zapadnoj Europi.
- Iako izgleda skromno, njezin pjev smatra se jednim od najljepših na kontinentu.
- U gradovima se nerijetko približi ljudskim naseljima zbog obilja voćki i toplijih mikroklima.
CRNOKAPA GRMUŠA
Sylvia atricapilla
Osnovni podaci
Porodica: pjenice (Sylviidae)
Veličina: oko 13–15 cm
Raspon krila: 20–23 cm
Težina: približno 15–22 g
Prepoznatljive značajke
Mužjak: crna kapa, sivkasto tijelo, svjetlija prsa i trbuh. Ženka: smeđa kapa, toplije bež–smeđe nijanse, mekši kontrasti.
Oči tamne sa svijetlim obručem, cjelokupan dojam elegantan i nenametljiv.
Stanište i rasprostranjenost
Najradije živi u mozaičnim krajobrazima: šumski rubovi, grmlje, živice, šikare, parkovi, vrtovi i voćnjaci s dovoljno gustog raslinja.
Široko rasprostranjena u Europi, dijelovima zapadne Azije i sjeverozapadne Afrike. U Hrvatskoj vrlo česta gnjezdarica – od nizina do gorskih predjela i mediteranskog zaleđa.
Prehrana i selidba
Ljeti prevladavaju kukci, njihove ličinke i pauci, a ujesen i zimi bobice i sitno voće. Često posjećuje hranilice.
Uglavnom je selica; naše populacije sele prema jugozapadnoj Europi i sjevernoj Africi, ali dio ptica sve češće prezimljuje u blažim područjima.
Status i zanimljivost
Status: globalno stabilna i brojna vrsta, LC (najmanje zabrinjavajuća); u Hrvatskoj česta gnjezdarica.
Zbog bogatog, tekućeg pjeva često je nazivaju „šumski slavuj“. Dobro se prilagođava ljudskim naseljima i blažim zimama.
O autoru
