Golub grivnjaš (Columba palumbus) najveći je europski golub, prepoznatljiv po bijeloj „grivi“, snažnom letu i dubokom glasanju; čest je u hrvatskim šumama i parkovima.
Golub grivnjaš (Columba palumbus) grivnjaš najveći je i najimpozantniji pripadnik obitelji golubova u Europi, srodnik gradskog goluba. U letu izgleda snažno i širokokrilno, a na tlu njegova karakteristična bijela „griva” na bočnim stranama vrata odmah otkriva o kojoj je vrsti riječ. Iako je na prvi pogled skroman, u prirodi se ističe svojom mirnom naravi, mekim, dubokim glasom i upečatljivom prisutnošću u krošnjama.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda golub grivnjaš?
Grivnjaš je znatno krupniji od gradskog goluba: snažno, široko tijelo, dug rep i masivna krila koja pri svakom polijetanju stvaraju onaj prepoznatljivi, glasni „šum“ u zraku. Boja perja na leđima je plavkasto-siva, dok su prsa obojena toplim, ružičasto-vinskim tonom koji se na suncu nježno prelijeva. Na bočnim stranama vrata ističe se velika, svijetla bijela pjega, kao prirodna „griva“ po kojoj je vrsta i dobila ime.
U letu se posebno vide bijele trake na krilima, široke i jasne, pa čak i na većoj udaljenosti omogućuju brzu identifikaciju. Glava je glatka, elegantna, s blagim preljevima tirkiza oko vrata, a oči su svijetle i prodorne, gotovo „jastrebaste“. Upravo te oči i uspravno držanje daju grivnjašu dojam budnosti i samouvjerenosti, kao da stalno nadgleda svoju šumu ili park.
Obični golub vs. golub grivnjaš
Obični golub (Columba livia) je manji, tamnije sivog perja s metalnim zeleno–ljubičastim sjajem oko vrata. Tijelo mu je zdepasto, krila kraća, a ponašanjem je tipična urbana vrsta – živi po gradovima, trgovima i krovovima.
Golub grivnjaš (Columba palumbus) je znatno veći i robusniji, sa širokim krilima i dugim repom. Najlakše ga je prepoznati po velikoj bijeloj “grivi” na vratu i bijelim prugama na krilima. Češće boravi u šumama, parkovima i mirnim zelenim područjima nego u samim gradskim središtima.
Kako najbrže razlikovati? Ako vidiš veliku pticu s bijelom pjegom na vratu – to je grivnjaš. Manja, tamnija i “tipično gradska” ptica bit će obični golub.
Gdje živi golub grivnjaš?
Golub grivnjaš naseljava prostrane bjelogorične i mješovite šume, parkove, rubna poljoprivredna područja i dijelove kulturnog krajolika gdje se izmjenjuju šumarci, livade i oranice. Za razliku od gradskog goluba, izbjegava najgušće urbane jezgre i radije boravi u mirnijim, zelenim zonama.
U Hrvatskoj je raširen gotovo posvuda, od nizinskih šuma Podravine, preko slavonskih žirnih staništa, sve do brežuljkastih predjela Hrvatskog zagorja i šumovitih dijelova Like. U priobalju je rjeđi, ali može se naći u širim mediteranskim šumarcima i parkovima, posebno izvan sezone kada se kreće u potrazi za hranom. Često djeluje skrovito, ali njegova duboka, ritmična kuknjava lako ga odaje i u najgušćem lišću.
Prehrana
Prehrana grivnjaša uglavnom je biljna, a temelj čine sjemenke, žirovi, bukvica, žitarice, bobice i mladi izdanci drveća i grmlja. Ujesen se spušta na tlo u velikim jatima kako bi iskoristio obilje žira i drugih šumskih plodova. U poljoprivrednim krajevima nerijetko skuplja pale zrne žitarica, kukuruz ili uljanu repicu nakon žetve. Iako je biljojed, povremeno može pojesti sitne beskralježnjake, osobito kad ih nađe među sjemenkama. Zbog svoje prilagodljivosti prehrani, uspijeva preživjeti i u zimskim mjesecima, kada ga se može vidjeti kako traži bobičasto voće i pupove na granama.
Gniježđenje
Golub grivnjaš gnijezdi se tiho i nenametljivo, uvijek birajući visoka, zaklonjena mjesta u krošnjama bjelogoričnih i crnogoričnih stabala. Njegovo gnijezdo djeluje jednostavno – tek plitka platforma od grančica, ponekad toliko prozirna da se kroz nju vide jaja. Unatoč skromnoj izgradnji, grivnjaši se svake godine vraćaju istim područjima, često i istom stablu.
Ženka polaže dva bijela jaja, a inkubacija traje oko 17 dana. U tome sudjeluju oba roditelja, izmjenjujući se u ritmu koji se gotovo neprimjetno uklopi u šumski dan. Kad se izlegu, mladi su potpuno ovisni o roditeljima, koji ih u prvim tjednima hrane izuzetno hranjivim „golubljim mlijekom” – jedinstvenim sekretom iz voljke, bogatim proteinima i mastima.
Rast mladih grivnjaša brz je i intenzivan; već nakon tri do četiri tjedna napuštaju gnijezdo, ali ostaju u blizini roditelja dok ne ojačaju dovoljno za svoje prve letove kroz krošnje. U povoljnim godinama par može imati dva legla, osobito u područjima bogatim hranom. Iako su diskretni, njihova nježna briga za mlade jedna je od najljepših skrivenih scena naših šuma.
Zanimljivosti
Golub grivnjaš poznat je po izuzetno glasnom zamahu krila koji proizvodi pri polijetanju — zvuk služi kao upozorenje drugim pticama i često ga čujemo prije nego što ga vidimo. Populacije iz sjeverne Europe selidbene su i mogu prijeći stotine kilometara, dok su naše većinom stanarice ili kratkodometne selice. Zanimljiva je i njihova društvena dinamika: ujesen i zimi okupljaju se u velika jata koja mogu brojati stotine jedinki, stvarajući impresivne prizore iznad šumskih krošnji.
Još jedna posebnost je hranjenje mladih: roditelji proizvode „golublje mlijeko”, nutritivno izuzetno bogatu tvar koju izlučuju iz volem i kojom hrane tek izlegle ptiće — sposobnost koju dijele samo golubovi i neke vrste flaminga. U trenucima uznemirenosti grivnjaš može ispustiti i niz dubokih, „tutnjavih” glasova, a njegov karakteristični u-sporeni ritam kuknjave jedan je od najprepoznatljivijih zvukova naših šuma.
O autoru
