Žutokljuna galica je karizmatična planinska ptica s crnim perjem i žutim kljunom, savršeno prilagođena životu u surovim alpskim uvjetima.
Žutokljuna galica (Pyrrhocorax graculus) jedna je od rijetkih ptica koja živi ondje gdje planine postaju divlje – iznad granice šuma, na liticama, grebenima i snježnim padinama. Njezin let iznad alpskih krajolika simbol je slobode, izdržljivosti i prilagodbe, a prisutnost ove ptice često otkriva koliko je planinski ekosustav još uvijek očuvan.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda žutokljuna galica?
Na prvi pogled žutokljuna galica djeluje elegantno, čisto i gotovo minimalistički, a mnoge podsjeća na kosa, iako joj je građa vitkija i izduženija. Tijelo joj je prekriveno sjajnim crnim perjem koje se na jakom planinskom suncu suptilno prelijeva metalnim odsjajem. Taj tamni ton u snažnom je kontrastu s jarko žutim, blago zakrivljenim kljunom, koji je ne samo vizualno upečatljiv nego i savršeno prilagođen skupljanju raznolike hrane među stijenama i na otvorenom tlu. Žute noge dodatno naglašavaju tu prepoznatljivu crno-žutu kombinaciju, čineći galicu lako uočljivom čak i na velikoj udaljenosti.
U letu žutokljuna galica pokazuje svoju pravu prirodu. Duga, uska krila omogućuju joj izvanrednu pokretljivost i kontrolu, a let je tih, siguran i iznimno precizan. Često se može vidjeti kako se poigrava zračnim strujama iznad litica, gotovo bez zamaha, oslanjajući se na uzlazne vjetrove planinskog reljefa. Akrobatski zaokreti, nagli poniri i elegantni lukovi u zraku odaju pticu koja je savršeno prilagođena životu na velikim visinama, gdje snaga, ravnoteža i učinkovitost znače razliku između opstanka i nestanka.

Gdje živi žutokljuna galica?
Žutokljuna galica je tipična planinska vrsta, snažno vezana uz prostore gdje dominiraju stijene, vjetar i otvoreni horizonti. Nastanjuje visoke predjele Alpa, Pireneja, Apenina, Karpata i drugih europskih planinskih lanaca, gdje se osjeća najugodnije daleko iznad svakodnevnog svijeta ljudi. Najčešće se zadržava iznad granice drveća, na golim kamenitim terenima, strmim liticama, siparima i prostranim visoravnima, gdje njezina crna silueta jasno ocrtava liniju neba.
Tijekom zime, kada snijeg prekrije planinske pašnjake i smanji dostupnost hrane, galice se mogu spustiti nešto niže, osobito u područja gdje ljudi borave – oko planinarskih domova, vidikovaca i alpskih naselja. Ipak, ni tada ne ulaze duboko u nizine, već ostaju vjerne hladnijim, otvorenim i prozračnim staništima.
U Hrvatskoj je žutokljuna galica karakteristična ptica visokog krša, a najčešće se susreće na Velebitu. Ondje kruži oko impresivnih stijena poput Tulovih greda, gdje njezin glas i let dodatno naglašavaju osjećaj divljine i sirove ljepote planinskog krajolika.

Prehrana
Prehrana žutokljune galice vrlo je prilagodljiva. Tijekom toplijeg dijela godine hrani se ponajprije kukcima, ličinkama i drugim sitnim beskralješnjacima koje pronalazi na tlu ili među stijenama.
Zimi, kada je hrane manje, prelazi na sjemenke, bobice i biljni materijal, a u blizini planinarskih domova često koristi i ostatke hrane. Upravo ta fleksibilnost čini je jednom od najuspješnijih ptica visokog gorja.

Gniježđenje
Gniježđenje je usko vezano uz stijene. Žutokljuna galica gnijezdi se u pukotinama litica, špiljama ili napuštenim planinskim objektima, gdje su jaja i mladi zaštićeni od predatora i ekstremnih vremenskih uvjeta.
Oba roditelja sudjeluju u izgradnji gnijezda i hranjenju mladih, što odražava izražen društveni i suradnički način života. Parovi su često vjerni istim gnijezdištima iz godine u godinu.

Zanimljivosti
Žutokljuna galica je izrazito društvena ptica i rijetko se viđa sama. Jata često lete zajedno, komuniciraju glasnim, melodičnim zovovima i pokazuju visoku razinu međusobne koordinacije.
Poznata je i po iznimnoj inteligenciji – brzo uči gdje se nalazi pouzdan izvor hrane i lako se prilagođava prisutnosti ljudi, ali bez gubitka opreza. U mnogim alpskim krajevima smatra se pravim simbolom planina, pticom koja podsjeća koliko je život moguć i ondje gdje se čini nemogućim.

