Drozdovi su česte ptice pjevice Hrvatske. Saznajte kako izgledaju, gdje žive, čime se hrane i kako razlikovati imelaša, cikelja, bravenjaka i malog drozda.
Drozdovi su jedne od najprepoznatljivijih ptica pjevica u Europi i Hrvatskoj. Njihov melodičan pjev, snažna građa i prilagodljivost različitim staništima čine ih stalnim pratiteljima ljudi – od dubokih šuma do gradskih parkova. Iako ih često doživljavamo kao “obične” ptice, drozdovi su ekološki iznimno važni: reguliraju populacije kukaca i šire sjemenke brojnih biljaka.
U Hrvatskoj se redovito susreće više vrsta, među kojima se ističu drozd imelaš, drozd cikelj, mali drozd i drozd bravenjak.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
🪶 Kako izgledaju drozdovi?
Drozdovi su srednje velike ptice (20–27 cm), snažnog tijela, relativno dugih nogu i čvrstog kljuna prilagođenog svejedoj prehrani.
Perje im je najčešće u zemljanim tonovima – smeđe, sivkasto i maslinasto – često s karakterističnim pjegama na prsima, koje su jedan od glavnih znakova za prepoznavanje vrsta.
Njihov let je ravnomjeran i snažan, a na tlu se kreću sigurnim, kratkim skokovima, često naginjući glavu dok osluškuju plijen.
🌍 Gdje žive drozdovi?
Drozdovi su izrazito prilagodljive ptice koje uspješno nastanjuju vrlo različita staništa. Najčešće ih nalazimo u listopadnim i mješovitim šumama, uz njihove rubove i otvorene livade, ali se jednako dobro snalaze i u voćnjacima, vrtovima te gradskim parkovima. Pojedine vrste naseljavaju i planinska područja, osobito tijekom sezone gniježđenja.
Dok su neki drozdovi stalni stanovnici naših krajeva, druge vrste dolaze kao selice ili zimovalice, zbog čega se njihova brojnost i prisutnost tijekom godine može znatno mijenjati.
🐛 Čime se hrane?
Prehrana drozdova mijenja se s godišnjim dobima:
- u proljeće i ljeto: kukci, gujavice, ličinke, puževi
- u jesen i zimu: bobice, plodovi, voće, uključujući imelu, glog i bršljan
Zahvaljujući toj prehrani, drozdovi imaju važnu ulogu u prirodnoj kontroli štetnika i rasprostranjivanju biljaka.
🪺 Gniježđenje i razmnožavanje
Drozdovi gnijezde jednom do dvaput godišnje. Gnijezda grade na drveću i grmlju, u živicama i ponekad na građevinama.
Gnijezdo je čvrsto, često obloženo blatom i biljnim materijalom.
Ženka polaže 3–6 jaja, a mladi napuštaju gnijezdo već nakon dva tjedna, iako ih roditelji još neko vrijeme hrane.
🔍 Najčešće vrste drozdova u Hrvatskoj
Drozd imelaš (Turdus viscivorus)
Najveći među drozdovima. Prepoznatljiv po svijetlim prsima s okruglim pjegama i snažnom glasu. Posebno voli imelu, po kojoj je i dobio ime. Često se čuje prije nego što se vidi.
Drozd cikelj (Turdus philomelos)
Jedan od najljepših pjevača među pticama. Manji i toplije smeđe boje, s izraženim tamnim pjegama na prsima. Poznat po tome što razbija puževe o kamen koristeći ga kao “nakovanj”.
Mali drozd (Turdus iliacus)
Najmanji od ovih vrsta. Ima karakterističnu svijetlu prugu iznad oka i crvenkaste bokove. U Hrvatskoj je uglavnom zimski gost, često u jatima.
Drozd bravenjak (Turdus pilaris)
Vrlo društvena vrsta, često viđena u velikim jatima. Prepoznatljiv po sivoj glavi i zatiljku te smeđim leđima. Glasniji i “ratoborniji” od ostalih drozdova.
🌿 Zašto su drozdovi važni?
Drozdovi su indikatori zdravih ekosustava. Njihova prisutnost govori o ravnoteži između kukaca, biljaka i staništa. Iako su česti, ovise o očuvanim šumama, živicama i zelenim površinama, pa je njihova zaštita usko povezana s očuvanjem krajolika u cjelini.
Ako ujutro čujete bogat, ponavljajući pjev iz krošnje – velika je šansa da vas pozdravlja upravo jedan od drozdova. 🐦✨
O autoru
