Utva (Tadorna tadorna) prepoznatljiva je po upečatljivim bojama i elegantnom držanju. Česta je na plitkim lagunama, ušćima i slanim močvarama Europe.
Utva (Tadorna tadorna) je jedna od onih ptica koje na obali odmah privuku pogled. Njeno perje izgleda kao da ga je netko pažljivo naslikao — snježno bijelo, duboko crno i kestenjasto crveno raspoređeni su u savršenom kontrastu. U kombinaciji s visokim, samouvjerenim stavom djeluje gotovo aristokratski, kao ptica koja zna da je nezaobilazna ljepotica obalnih laguna.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda utva?
Utva se svrstava među veće anatide i lako ju je prepoznati. Glava joj je crna s blagim zelenkastim odsjajem, a preko prsa prolazi široki kestenjasti pojas koji izgleda kao prirodni ukras. Leđa su joj bijela, sa snažno naglašenim crnim krilima i živim kontrastima koji u letu postaju još izraženiji.
Mužjaka dodatno krasi crveno zadebljanje na korijenu kljuna (tzv. nodus), koje mu daje pomalo ponosni, dominantni izgled. Ženka je nježnijih tonova, ali zadržava istu prepoznatljivu paletu.
Kada polijeće, otvara se impresivan raspon krila, a svaki zamah otkriva velike bijele plohe okružene tamnim rubovima — prizor kao iz elegantne akvarel ilustracije.
Gdje živi utva?
Utva je neraskidivo vezana uz plitke lagune, slane močvare, ušća rijeka, pjeskovite i muljevite obale. To su mjesta gdje se slatka i slana voda dodiruju, gdje krajolik mijenja boje ovisno o plimi, i gdje život vreba u svakoj udubini mulja.
U Hrvatskoj se najčešće pojavljuje u priobalju i na staništima poput Neretvanskog područja, Ravnih kotara i pojedinih laguna duž jadranske obale. Njezinu prisutnost često primijete promatrači ptica upravo zato što se drži otvorenijih, lako vidljivih prostora.
Prehrana — nježni filter muljevitog dna
Utve se hrane na način koji izgleda istovremeno nježno i odlučno. Sklone su filtriranju sitnih organizama iz mulja i plitke vode, a glavni plijen čine mekušci, sitni rakovi, kukci, njihove ličinke, pa čak i alge. Kljun je prilagođen pretraživanju mekanog sedimenta, a ptica često ide polaganim, odmjerenim korakom, kao da osluškuje gdje se krije najbogatiji zalogaj.
Ponašanje — društvena, glasna, ali uvijek elegantna
Utve su izrazito društvene ptice. Često se okupljaju u većim skupinama, posebno izvan sezone gniježđenja. Poznate su i po glasovitoj vokalizaciji — duboki, nazalni zvukovi koji se čuju iznad lagune podsjećaju na mješavinu gugukanja i kratkog, suhog huka.
Unatoč njihovoj bučnosti, u pokretu ostaju elegantne, čak i kad jačim zamahom krila uzlete iznad plitvine.
Gniježđenje — skrovita mjesta i velika legla
Jedan od najneobičnijih aspekata biologije utve jest njezin izbor mjesta za gniježđenje. Za razliku od mnogih drugih vrsta patki, utve često biraju rupe u zemlji, napuštene jazbine sisavaca, šupljine u zidovima ili stijeni, pa čak i skrovite prostore ljudskih objekata.
Ženka polaže obično 8 do 12 jaja, a mužjak tijekom cijelog perioda inkubacije ostaje u blizini i čuva teritorij. Po izlijeganju, mališi su iznenađujuće brzi i već prvog dana kreću prema vodi. Njihovo pahuljasto crno-bijelo perje čini ih neodoljivima, a kretanje u skupini podsjeća na mali plutajući mozaik.
Status u Hrvatskoj — prolaznik živopisnih laguna
U Hrvatskoj se utva pojavljuje kao prolaznica tijekom selidbe, a ponegdje i kao zimska gošća. Nije česta kao u Sjevernoj Europi, ali se redovito bilježi na obalnim lagunama i područjima bogatim muljem i plitkom vodom.
Njezina prisutnost ukazuje na očuvano stanište, jer je osjetljiva na degradaciju laguna i onečišćenje. Kada se pojavi, djeluje kao šarena točka života na granici mora i kopna.
Zašto je utva posebna?
Utva je zanimljiva jer pripada skupini tzv. polu-gusaka, što znači da dijeli osobine i patki i gusaka, ali ne pripada ni jednima u potpunosti. Ta „između-svjetova“ pozicija daje joj jedinstven izgled i ponašanje.
Njezine boje, držanje i gracioznost čine je pravom ikonom slanih močvara. A kada se jato utvi podigne u zrak, obala na trenutak izgleda kao da se razlila paleta crnih, bijelih i crvenkastih tonova — prizor koji ostaje dugo zapamćen.
O autoru
