Zlatnožuta drhtalica (Tremella mesenterica) želatinozna je nejestiva gljiva iz skupine stapčarki.
Mlade steljke (tijelo gljive) imaju na sebi mekane režnjeve. Naraste 5-6 cm i žute je do narančaste boje koja starenjem steljke blijedi. Boju joj daje pigment β-karoten. Nedostakom vlage steljka se suši i postaje tvrda.
Bazidije na vanjskom dijelu steljke imaju četiri poprečne pregrade. U svakoj pregradi se nalazi po jedna stanica nastala plazmogamijom (spajanje citoplazmi haploidnih stanica bez spajanja jezgara) s po dvije haploidne jezgre. Jegre se međusobno stope (kariogamija) pri čemu nastaje stanica s jednom diplodnom jezgrom. Iz nje mejozom nastaju haploidne spore koje se rasijavaju u okoliš. Spore su ovalnog oblika, nevidljive prostim okom. Duge su svega 10-15 μm (1μm je tisućuti dio mm) i široke 5 x 7-12 μm.
Zlatnožuta drhtalica može parazitirati na miceliju vrsta roda Peniophora. No, najučestalije stanište su joj suhe grane tvrdog drveća (hrast ili bukva) u fazi raspadanja.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Čini se da će zlatnožuta drhatalica imati veliku primjenu u budućnosti. Biološki aktivni polisaharidi čine čak 60-90% biomase ove gljive. U ostalih ljekovitih gljiva ti su polisaharidi zastupljeni sa svega 10-30%. Ti složeni ugljikohidrati zbog svoje biološke aktivnosti pobuđuju sve više interes znastvenika na nova istraživanja.
Novija istraživanja na pokusnim životinjama (2012.) pokazuju da zlatnožuta drhtalica, ako se uzima oralno, povoljno djeluje na dijabetes. Polisaharidi iz zlatnožute drhtalice inhibiraju umnožavanje DNA u stanicama tumora pokusnih miševa pa tako koče rast tumora. Isto tako polisaharidi izolirani iz tijela ove gljive dobro su topljivi u vodi. Takva otopina povoljno djeluje na elastičnost kože u ljudi. Nanosi se direktno na kožu, te se ispire nakon 30 minuta. Povoljno djeluje na aktivnost imunološkog sustava. Antioksidansi i polisaharidi stimuliraju djelovanje eznima makrofaga. Alkoholni ekstrakt pospješuje apoptozu (programirana smrt stanica) karcinoma epitela dišnih puteva. Iz zlatno žute drhtalice je izoliran spolni hormon gljiva tremenogen a-13.
U svrhu istraživanja specifičnih biološki aktivnih polisaharida, zlatnožuta drhtalica uzgaja se i na umjetnim hranjivim podlogama. Kao izvor dušika u umjetne hranjive podloge stavljaju se i različite aminokiseline, osim asparagina. Istraživanja pokazuju da asparagin usporava rast micelija. Interesantno je da zlatnožuta drhtalica ne sintetizira enzime za razgradnju škroba, zbog čega se nikad ne pojavljuje na biljnim tvorbama bogatim škrobom.
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.
O autoru
