Zlatovrana (Coracias garrulus) – ptica 2020. godine u Hrvatskoj

Zlatovrana (Coracias garrulus) – ptica 2020. godine u Hrvatskoj

Foto: Viktor Szakats

Udruga Biom, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode te Zavod za ornitologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti proglasili su 2020. godinu Godinom zlatovrane u Hrvatskoj.

Zlatovrana je vrsta otvorenih staništa te joj odgovaraju poljoprivredne površine s tradicionalnom proizvodnjom, pretežito travnjaci koji obiluju velikim kukcima. Uz nedostatak odgovarajućih staništa na kojima može loviti, temeljni problem naše populacije je nedostatak duplji u kojima bi se gnijezdila. Dovoljno velike duplje danas u Hrvatskoj pronalazi samo na stablima topola, u kojima se zbog mekog drva često formiraju duplje neophodne za gniježđenje raznih ptica. Drvoredi topola sađeni su u svrhu stvaranja vjetrozaštitnih pojaseva za sprečavanje erozije tla vjetrom. Danas su najveća prijetnja njihovom opstanku, i posljedično zlatovranama, požari izazvani paljenjem rubne vegetacije uz drvorede ili nepažljivim spaljivanjem biljnih ostataka na oranicama. Zbog drastično smanjenog broja topola potrebna je hitna obnova vjetrozaštitnih drvoreda kako bi se plodno tlo zaštitilo od erozije vjetrom, a zlatovranama i drugim dupljašicama omogućilo gniježđenje u prirodnim dupljama. Kako bi se sačuvali posljednji ostaci nekadašnjih drvoreda i omogućila njihova obnova, potrebno je hitno zaustaviti lošu praksu održavanja poljoprivrednih površina paljenjem. Za formiranje duplji u novoposađenim topolama potrebna su desetljeća. Na sreću, zlatovrane prihvaćaju kućice za gniježđenje, stoga im se postavljanjem kućica u staništima prikladnim za hranjenje može učinkovito pomoći u prijelaznom razdoblju.

Pročitajte više o zlatovrani

„Zahvaljujući postavljanju većeg broja kućica za gniježđenje, hrvatsku populaciju zlatovrane povećali smo sa svega nekoliko parova u 2010. na više od 60 parova u 2019. godini“ istaknula je dr. sc. Sanja Barišić iz Zavoda za ornitologiju HAZU. „Postavljanjem kućica diljem Hrvatske i poticanjem održive poljoprivredne proizvodnje potrebno je osigurati daljnje jačanje populacije te stvoriti preduvjete za povratak zlatovrane u nekadašnja gnjezdilišta. S tim ciljem, u očuvanje zlatovrane uključilo se više županija“ zaključuje Barišić.

U očuvanje zlatovrane se od ove godine značajnije planiraju uključiti Udruga Biom i Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode (HDZPP). Ove udruge se već godinama bave očuvanjem divljih vrsta i njihovih staništa, prije svega ptica. „Praćenje stanja čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima koje ove organizacije uz pomoć brojnih partnera provode za Ministarstvo poljoprivrede daje uvid u utjecaj poljoprivrednih praksi na populacije ptica“, izjavio je Dubravko Dender, voditelj Programa za očuvanje ptica u Udruzi Biom. “Isti projekt se provodi u svim zemljama Europske unije te je u svima zabilježeno smanjenje brojnosti ptičjih vrsta na poljoprivrednim površinama. Očuvanje travnjačkih površina jedan je od ključnih strateških pravaca Udruge Biom te će se rad na zaštiti zlatovrane nadovezati na čitav niz postojećih aktivnosti“, zaključuje Dender.

HDZPP je u proteklim godinama već provodilo akcije postavljanja kućica za zlatovrane u istočnoj Slavoniji i s tom praksom planira nastaviti i dalje.

“Godina zlatovrane”, odnosno 2020., će proteći u osvješćivanju javnosti o ugroženosti ptica poljoprivrednih staništa te o važnosti provođenja dobrih praksi u poljoprivrednoj proizvodnji s ciljem zaštite ptica i prirode, a time i našeg zdravlja.

izvor: BIOM

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...