Prašume su posebne šume. Za razliku od većine naših šuma, prašume nisu nikad bile sječene.
Drugim riječima, ove šume su potpuno prirodne. Stara stabla kad umru padaju na zemlju i tu se pomalo raspadaju. Od njih nastaje humus, odnosno tlo koje je jako važno za ostale biljke i životinje. U mrtvim stablima preživljavaju mnogi kukci, a i ptice ih vole, pogotovo djetlići. To su stoga jako bogate šume koje obiluju životom. Stara stabla koja odumiru posebno su važnja za saproksilne organizme koje se hrane drvom, primjerice kornjašima.
Najčešće ih povezujemo s bujnim tropskim krajevima, no ima ih i u Hrvatskoj (Prašume ili džungle?). Prašume u Hrvatskoj se nalaze ponajviše u krškom, planinskom dijelu, a dvije su u panonskom dijelu Hrvatske. Ukupne su površine 859,95 ha.
Ovdje su neke od hrvatskih prašuma:
Čorkova uvala u NP Plitvička jezera jedna je od najpoznatijih. U zaleđu poznatih slapova, gdje rijetko tko zalazi, ovdje žive i vuk i medvjed i ris, naše velike zvijeri. Ovdje se usred surove ličke divljine uzdižu stamene jele i bukve.
Ramino korito poseban je rezervat šumske vegetacije koji se prostire na 234 ha, a dio je velike prašume bukve na južnom Velebitu. Smatra se prašumom zato što se u njoj nikada nije gospodarilo. Ovdje raste poznata velebitska bukva. U bližem okružju još su izdvojeni odsjeci koji čine botanički rezervat: vegetacija stijena točila i rudina
Prašnik je jedinstvena sekundarna prašuma starih slavonskih hrastova lužnjaka u blizini Okučana. Smatra se prašumom zato što se u njoj nikada nije gospodarilo. Zbog svoje pozicije na području ratnih djelovanja tijekom Domovinskog rata prašuma je bila minirana te je do 2015. godine bila nedostupna posjetiteljima. U gustoj šumi prašnika obitava i divlja mačka, jelen i srna, divlja svinja i mnoge druge životinje.
Bijele i Samarske stijene su strogi rezervat i nalaze se u središnjem dijelu Velike Kapele u Primorskoj-goranskoj i Karlovačkoj županiji. To je područje visokih stijena, koje je otkriveno dosta kasno. U podnožju stjenovitih tornjeva nalazi se prava prašuma, gdje smreke, jele i bukve rastu na velikim strminama.
Klepina duliba je predjel na Velebitu. Sekundarni je stadij prašume smreke i bukve na području koja se prostire na 118,5 ha. Pripada posebnom rezervatu šumske vegetacije Štirovači. Smatra se prašumom zato što se u njoj nikada nije gospodarilo.
O autoru
