Klimatske promjene postale su realnost. Koji su razlozi za to i posljedice?
Sve češće na vijestima slušamo o valovima vrućine, poplavama, razornim tajfunima, tornadima, odronima zemlje, tsunamijima… Uništeni životi, nestali najmiliji, razoreni domovi, izbrisana cijela sela dokaz su snage majke prirode. Ali, da li je kriva samo priroda ili smo i mi ljudi odgovorni za te štete. Znanstvenici se slažu – čovjek je nesumnjivo barem dijelom odgovoran za sve to! Klima se nesumnjivo mijenja!
Osjećamo li mi klimatske promjene?
Hrvatska je u umjerenom pojasu. To znači da ima sva godišnja doba: proljeće, ljeto, jesen i zimu. Ljeta su vruća, ali kratka. Zime su u kontinentalnom pojasu hladne (ali ne i ledene, polarne) sa snijegom i ledom, jedino su uz obalu blaže zbog Jadranskog mora kao ogromnog termostata. Ali klima se naočigled mijenja. Ljudi se sjećaju jakih zima s mnogo snijega, no toga je sve manje. Također, mnogi osjećaju kako nestaje proljeća i jeseni,a sve više ima velikih vrućina i hladnoća. Znanstvenici stoga pričaju o klimatskim promjenama!
Što znače klimatske promjene? Naša planeta se sve više zagrijava, svakog desetljeća nam termometri pokazuju sve više temperature. Uz globalno zatopljavanje, još su gori i klimatski ekstremi. Suše i poplave su možda najveći znaci poremećene klime. Prvo ozbiljne kiše nema tjednima, a onda padne tolike da nastane poplava. Znanstvenici otkrivaju da su uragani i tajfuni na oceanima sve češći i sve jači. Ogromnom snagom vjetra ruše sve pred sobom, a donose ogromne količine kiše od kojih nastaju poplave. Za njom slijede odroni. Topljenjem glečera presušuju najveće svjetske rijeke, ujedno izvori vode za piće, poljoprivredu! Topljenjem leda na polovima diže se razina mora i prijeti potapanjem gradova na obali u ne tako dalekoj budućnosti.
Što je uzrok promjeni klime?
Klima se stalno mijenja prirodnim putem. U davnoj prošlosti izmjenjivala su se ledena i topla doba, sušna i vlažnija razdoblja. Ali to se dešavalo vrlo sporo, kroz tisuće godina. Današnje klimatske promjene su brže i intenzivnije. Količina stakleničkihplinova se u svega 200 godina značajno povećala uslijed izgaranja nafte, ugljena, plina i ostalih proizvoda ljudske djelatnosti. Izvori stakleničkih plinova su i intenzivna poljoprivreda, farme, velike brane u tropima, truljenje vegetacije usred nestanka šuma. Nestanak šuma je onemogućio skladištenje suvišnog ugljikovog dioksida. Gubitkom šuma, regulacijom rijeka se te štete još pogoršavaju. Šume djeluju kao regulator padalina, odnosno spužva koja upija velike količine kiše. Bez njih bujica nosi sve pred sobom. Regulirane rijeke nemaju kapacitet pohrane tako velike količine vode odjednom te se i one izlijevaju!
Hoće li se i kako dalje promijeniti klima u Hrvatskoj?
Znanstvenici još teško mogu odgovoriti na to. Mnogi predviđaju dolazak tropskih vrućina i produženje ljeta, ali i tropskih komaraca i bolesti poput malarije. Stariji, ali i ostali osjećat će posljedice velikih vrućina. Bit će suša, poplava, oluja i ostalih nepogoda. Morat ćemo se prilagoditi novoj klimi.
Znaš li?
- Poplave i suše sve su jače
- Valovi vrućine ubili su posljednjih godina na tisuće Europljana, najviše starijih osoba
- Nove tehnologije i obnovljivi izvori energije poput vjetra, sunca, bioplina i druge mogu pomoći u otklanjanju klimatskih promjena
Što ti možeš napraviti?
- Potakni štednju energije u svojoj školi i domu.
- Koristi manje automobil, a više vozi bicikl ili pješači.
- Gasi računalo i televizor kada ih ne koristiš!
O autoru
