Najskrovitija od svih životinja planina je ris (Lynx lynx). Ova je najveća, ali i najugroženija, europska mačka, pa ih je u Hrvatskoj samo 40 – 60.
U Europi je ris nestao u mnogim zemljama zbog lova te nestanka i degradacije staništa. Ceste presijecaju njegov životni prostor, a vozila ga usmrćuju. Autohtoni dinarski ris istrijebljen je iz Hrvatske, Slovenije te BiH na početku 20. stoljeća. Tek su 1973. godine na području Slovenije reintroducirana tri para iz Slovačke, potom su se namnožili i proširili i na Hrvatsku. Žive u gustim planinskim šumama u kojima ima dovoljno plijena i mira, ponajviše u Gorskom kotaru, na Velebitu i u Lici.
Ris je vrlo velika mačka teška dvadesetak kilograma, dugačka od 80 do 130 cm, a u ramenima visoka 60 cm. Osim po veličini, najbolje se prepoznaje po čuperku crnih dlaka na ušima, dugačkim i 4 cm. Crvenkastosive je boje s tamnim pjegama. Glava mu izgleda veća zbog zalistaka, a rep mu je relativno kratak. Radi lakšeg kretanja u snijegu, šape su mu velike, a noge dugačke.
Ris najviše lovi srnu, a katkad i mlado jelena, potom muflona i divokozu, često i višestruko veće životinje. Majstor je u prikradanju i bacanju na plijen, ali zna čekati i u zasjedi. Hvata i manje životinje poput zeca, što osobito čine mladi risovi, a i puhovi su mu vrlo česti na jelovniku. Žrtvu grabi pandžama i zubima hvata za grkljan te ju guši. Ne može odmah pojesti veći plijen, pa se lovini vraća nekoliko dana. Risovi love ujutro i navečer dok se danju i noću odmaraju. Kao i većina mačaka, risovi su samotnjaci. Svaka životinja održava teritorij u odnosu prema životinji istog spola, a veličina ovisi o brojnosti plijena, od desetak km² do nekoliko stotina km². Teritoriji mužjaka i ženki mogu se preklapati, a muški obuhvaćaju teritorije do tri ženke. Risovi označavaju teritorije tako što uriniraju na drveće, kamenje i ostale istaknute objekte u krajoliku.
Mužjak i ženka sreću se samo za parenja, potkraj zime i na početku proljeća. Tada se dozivaju glasnim mjaukanjem, a inače su tihe životinje. Skotna ženka pravi brlog ispod korijenja ili granja oblažući ga perjem, dlakom i suhom travom. Ženka poslije sedamdesetak dana na svijet donosi od jednog do četiri sivosmeđa mladunca. Kao i svi mačići, prvih su desetak dana slijepi i nemoćni te sisaju majku. Sva je briga o podizanju mladunaca na majci.
O autoru
