Nečujni je noćni lovac planinskih šuma sova jastrebača (Strix uralensis)
To je velika sova, s rasponom krila 124 – 134 cm. Slična je šumskoj sovi, ali veća. Kao i sve sove, bojom je prilagođena okolišu. Sivosmeđa je s tamnijim, uzdužnim prugama, posebno na leđima i krilima. Kako živi u planinskim šumama s mnogo snijega, svijetlije je boje, iako postoji tamnija forma. Karakteristično za sove, drži se uspravno na grani, a perje je meko i gusto te se doima težom nego što jest. Jastrebača ima duži rep od većine sova pa otud i naziv. Glava joj je velika, a gusto i radijalno postavljeno perje na glavi čini “lice”.
Velike oči (iako nešto sitnije nego u drugih sova), zadebljala rožnica koja djeluje kao leća, mrežnica te brojne osjetilne stanice blizu leće omogućuju izvrstan vid i usred mraka. Prema naprijed smještene omogućuju preciznu procjenu udaljenosti. Jedino ne mogu micati oči unutar očnih duplji pa okreću cijelu glavu, i to iza leđa! Sluh je u sova općenito najbolji od svih ptica, s velikim unutarnjim uhom, a “lice” prikuplja zvuk.
Tako opremljena osjetilima, jastrebača je izvrsna grabeljivica. Hrani se najviše glodavcima, ali i manjim pticama. Resasti rubovi krila i repa te perje na nogama i prstima prigušuju zvuk. Velika površina krila omogućuje polagane zamahe te se let još stišava. Plijen nije svjestan lovca sve do posljednjeg trena, kad ga zgrabe i usmrte snažne pandže. Plijen guta cijeli ili, ako je prevelik, prvo ga rastrga. Kosti, dlaku, perje i ostale neprobavljene ostatke izbacuje jednom ili dvaput u danu kao fino omotane gvalice.
Jastrebača živi u mješovitim šumama planinskog područja, ali i nizinskim šumama hrasta lužnjaka. Najčešće je prepoznajemo po zovu: prvo duboki dvosložni huk, pa nakon 4 sekunde pet dubokih zamuckujućih kliktaja. Kao i sve sove, ne gradi gnijezdo već jaja polaže u duplje u drvetu, napuštena gnijezda drugih ptica, a nekad i u kućicama za gniježđenje. Ženka polaže 2 – 4 jaja na kojima leži mjesec dana, a izlegle mladunce hrani sljedećih 40 dana.
O autoru
