Čvorak (Sturnus vulgaris) je društvena i glasna ptica prepoznatljiva po blistavom perju i raznolikom pjevu, a često zna izvoditi letačke spektakle na nebu.
Čvorak (Sturnus vulgaris), jedna je od najpoznatijih i najčešćih ptica Europe. Njegovo sjajno, tamno perje prošarano svjetlucavim točkicama mijenja nijanse ovisno o svjetlu — od zelenkastih do ljubičastih tonova. Ova društvena i bučna ptica često se okuplja u ogromna jata koja u sumrak stvaraju spektakularne oblike na nebu, poznate kao murmuracije. Prilagodljiv i domišljat, čvorak se bez poteškoća snalazi u raznim staništima — od seoskih dvorišta i gradskih parkova do voćnjaka i otvorenih polja.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda čvorak?
Čvorak je ptica srednje veličine, duga oko 20 centimetara, s kratkim repom i šiljastim krilima koja mu daju brz i okretan let. Na prvi pogled djeluje crno, no kad ga obasja sunce, njegovo perje zablista metalnim zelenim, plavim i ljubičastim odsjajem. Tijelo mu je gusto iščrčkano sitnim svijetlim točkicama, koje su posebno izražene tijekom zime.
U proljeće, kad počinje sezona parenja, mužjaci dobivaju sjajnije svadbeno perje i intenzivnije boje kljuna, koji prelazi iz tamne u svijetložutu nijansu. Oči su mu tamne i bistre, a noge ružičastocrvene boje.
U jatu, čvorci stvaraju pravu igru svjetla i pokreta – njihovo treperavo perje i sinkronizirano letenje čine ih jednom od najupečatljivijih ptica europskog neba.
Prehrana čvorka
Čvorak je prilagodljivi svežder čiji se jelovnik mijenja s godišnjim dobima. U proljeće i rano ljeto prevladava mesnata hrana – tada neumorno traži kukce, ličinke, gliste i puževe, koje vadi iz zemlje oštrim kljunom. Često se može vidjeti kako više čvoraka zajedno pretražuje travnate površine, sustavno pomičući lišće i travu u potrazi za sitnim plijenom.
Kasnije, u ljetnim i jesenskim mjesecima, čvorci se okreću voću i bobicama, osobito trešnjama, smokvama, dudovima i vinovoj lozi, zbog čega znaju biti nepoželjni gosti u voćnjacima i vinogradima.
U blizini naselja lako se prilagođavaju – često se hrane na smetlištima, poljima i pašnjacima, pa ih se s razlogom smatra pravim oportunistima ptičjeg svijeta.
Gdje živi čvorak?
Čvorak je jedna od najrasprostranjenijih ptica u Hrvatskoj – uspješno se prilagodio životu gotovo posvuda, osim u planinskim područjima iznad 1500 metara i gustim, nepreglednim šumama. Možemo ga vidjeti u središtima gradova, na selima, uz rijeke, močvare i obale jezera, kao i na livadama i pašnjacima gdje traži hranu.
Posebno voli područja blizu ljudi, jer u njima lako pronalazi i hranu i mjesta za gniježđenje – šupljine u zgradama, dimnjacima, starim stablima ili čak u prometnim znakovima.
🌍 Čudesna jata čvoraka
Izvan sezone gniježđenja čvorci su izrazito društvene ptice: okupljaju se u velika jata koja mogu brojati na tisuće jedinki. Navečer se okupljaju na zajedničkim spavalištima, gdje se uz glasno cvrkutanje i lepet krila pripremaju za počinak. Njihove murmuracije, golemi oblaci ptica koji se valovito kreću nebom, jedno su od najfascinantnijih prizora u prirodi.
Razmnožavanje čvorka
U travnju mužjaci izvode pravu proljetnu predstavu ne bi li privukli ženke. Na nekoj grani neumorno zvižde, zveče i cvrče, mijenjajući ton i ritam — čas podižu glas, čas ga stišavaju. Posebno je zanimljivo što čvorci mogu imitirati druge ptice, ali i zvukove iz ljudskog okruženja – pse, kosilice, pa čak i zvuk mobitela! Dok pjeva, čvorak ima nakostriješeno perje, propinje vrat i usmjerava kljun u visinu, dok mu se krila lagano tresu, stvarajući dojam male, energične figure na sceni.
Nakon parenja, čvorak traži šupljine u drveću za gnijezdo, ali nije izbirljiv – rado se nastani i u pukotinama stijena, zidovima zgrada ili kućicama za ptice. Ženka leži na jajima i brine se o mladuncima, iako se ponekad dogodi da jedan mužjak ima više ženki.
U leglu se obično nalazi 3 do 8 jaja, svijetloplave boje. U većini Europe, čvorci polažu jaja sredinom travnja, a mladi napuštaju gnijezdo krajem svibnja ili početkom lipnja – upravo tada jata mladih čvoraka počinju svoje prve, glasne probe zajedničkog pjeva.
Selidbe čvoraka
Većina europskih čvoraka su prave selice, iako manji broj prezimljuje u blažim dijelovima Europe. Hrvatski čvorci tijekom zime odlaze na jug – preko Sredozemlja do sjeverozapadne Afrike, gdje pronalaze obilje hrane i topliju klimu.
Mladunci kreću prvi, već sredinom ljeta, ali ne putuju odmah daleko – zadržavaju se na sigurnim područjima kako bi promijenili perje (mitarili se) prije dugog putovanja. U jesen im se pridružuju odrasli čvorci, i tada zajedno stvaraju velika selidbena jata koja u večernjim satima priređuju fascinantne zračne koreografije – njihove poznate murmuracije.
Na putu prema jugu čvorci često staju na odmorištima bogatim hranom, a u proljeće se vraćaju istim putem prema sjeveru, vraćajući se na ista gnijezdišta gdje će ponovno započeti ciklus pjevanja, parenja i podizanja mladih.
O autoru
