Galeb klaukavac (Larus michahellis) nezaobilazan je pratitelj ribara i gradova, opjevan u mnogim pjesmama i pričama. Njegovo je kliktanje simbol mora.
Galeb klaukavac (Larus michahellis) najčešći je i najpoznatiji galeb Jadrana, prepoznatljiv po svojem glasnom kliktanju i impozantnom rasponu krila. Ova pametna i snalažljiva ptica lako se prilagođava životu uz more, ali i u gradskim lukama, gdje neumorno patrolira tražeći hranu. Iako ga mnogi povezuju s morskom romantikom, galeb klaukavac zapravo je pravi opportunist i čistač obale, važan za ekološku ravnotežu priobalnih područja.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda galeb?
Kad leti uz brod na Jadranskom moru, galeba klaukavca nije teško prepoznati – to je najveći galeb naše obale, s rasponom krila od 120 do čak 155 centimetara. Perje mu je snježno bijelo, dok su leđa i gornja strana krila sive boje, s prepoznatljivim crnim vrhovima. Ima duge žute noge i snažan, žućkast kljun s crvenkastom točkom pri vrhu, što mu daje dozu strogog, gotovo zapovjedničkog izgleda.
Mužjaci i ženke izgledaju gotovo jednako, pa ih je teško razlikovati. Ono po čemu se ipak lako prepoznaje je njegov prodoran, kliktav glas koji često odjekuje lukama, plažama i otočnim liticama.
Zahvaljujući plivajućim kožicama na nogama, galeb klaukavac je vrsni plivač, ali ne i ronilac – radije pluta na površini, uvijek budan i spreman zgrabiti plijen koji naiđe. I na kopnu se kreće iznenađujuće graciozno, a u zraku pokazuje pravu eleganciju: lako lebdi između snažnih zamaha krila, često prateći brodove u potrazi za zalogajem.
Ta kombinacija snage, spretnosti i inteligencije čini galeba klaukavca jednim od najupečatljivijih simbola jadranske obale.
U Hrvatskoj stalno, povremeno ili rijetko boravi 13 vrsta od kojih tri vrste gnijezde. Pročitajte više o galebovima.
Čime se hrani galeb?
Galeb klaukavac pravi je majstor preživljavanja i izvanredan opportunist – snalazi se jednako dobro na vodi, u zraku i na kopnu. Iako ga najčešće povezujemo s morem, često zalazi i uz rijeke, jezera ili čak gradska odlagališta otpada u potrazi za hranom.
Njegov jelovnik izuzetno je raznolik: lovi ribu, rakove, školjke, crve i sitne glodavce, ali se bez ustručavanja poslužuje i strvinama. Nerijetko prati ribarske brodove čekajući da ribari odbace ostatke ulova, ili traktore po poljima, gdje skuplja crve i kukce iz prevrnute zemlje. Poznat je i po tome da krade plijen drugim pticama – od manjih galebova do čaplji.
Zanimljivo, suvremena istraživanja pokazuju da se galeb klaukavac sve više prilagodio ljudskim navikama: čak 70% njegove prehrane čine ostaci ljudske hrane, dok ribe čine tek oko 10% plijena. Taj podatak otkriva koliko se ova inteligentna i prilagodljiva ptica uspjela uklopiti u svijet koji dijeli s nama – često i na naš račun.
🐣 Razmnožavanje galeba
Galeb klaukavac je kolonijalna i vrlo društvena ptica, osobito u sezoni gniježđenja koja počinje već u ožujku. Na desetke, ponekad i stotine parova, okupljaju se na malim jadranskim otočićima, hridima ili stjenovitim obalama kako bi osnovali svoje bučne kolonije. Gnijezdo obično grade na tlu, jednostavno i skromno – tek nekoliko grančica, travki i komadića algi čini njihovo utočište.
Ženka polaže 2 do 3 pjegava jaja, a na njima sjedi oko mjesec dana, dok mužjak sudjeluje u čuvanju gnijezda i donošenju hrane. U to vrijeme galebovi postaju izuzetno teritorijalni i agresivni – napadaju sve što im se približi, bilo s tla ili iz zraka. Kolonija tada postaje glasna i nemirna, prepuna kliktanja, lepršanja krila i karakterističnog mirisa po guanu.
Mladunci se izlegu nakon otprilike 30 dana i roditelji ih hrane poluprobavljenom hranom. Zanimljivo je da mali galebovi instinktivno kljucaju crvenu točku na roditeljskom kljunu – taj znak potiče odraslog galeba da im izbaci hranu iz voljke. Kada prijeti opasnost, mladunci se skrivaju pod grmlje ili stijene, a kasnije se kolonija pretvara u pravi “dječji vrtić” u kojem se okupljaju stotine ptića.
Unatoč gužvi, svaki roditeljski par bez greške prepoznaje svoje mladunce po glasu i ponašanju. Mladi su u početku sivkasto-smeđi, savršeno kamuflirani, a postupno iz sezone u sezonu dobivaju sve svjetlije, bjelkaste tonove perja. Spolnu zrelost i prepoznatljiv izgled odraslog galeba dostižu tek u trećoj ili četvrtoj godini života.
Gdje živi galeb klaukavac?
Galeb klaukavac (Larus michahellis) nastanjuje čitavo Sredozemlje, duž europskih, afričkih i bliskoistočnih obala, a posljednjih desetljeća sve se više širi prema sjeveru. Njegova su glavna staništa obalna područja, luke, otoci i gradske rive, no sve češće se pojavljuje i u unutrašnjosti, uz rijeke, jezera i odlagališta otpada, gdje lako pronalazi hranu.
U posljednjih 60-ak godina galebovi sve više ulaze u gradove zapadne Europe, pa tako pojedini gradovi danas imaju i na tisuće parova koji gnijezde na krovovima kuća, zgrada, trgovačkih centara i tvornica. Isti je trend zabilježen i u Hrvatskoj, gdje su prvi urbani parovi klaukavaca opaženi 2004. u Istri, koja i danas bilježi najveći broj “gradskih galebova”. Gnijezda su otkrivena i u Dalmaciji, od Zadra do Dubrovnika, a posljednjih godina i u kontinentalnim područjima. Odrasli klaukavci prisutni tijekom cijele godine u Zagrebu i pretpostavljali da se negdje i gnijezde. Prva gnijezda na krovovima kuća pronađena su 2022. godine – i to u Gundulićevoj ulici u centru grada te na Peščenici.
U Hrvatskoj je vrlo brojna vrsta – prisutan je duž cijelog Jadrana, od Istre do juga Dalmacije, s procjenom od oko 40 000 jedinki. Najveće kolonije nalaze se na nizinskim otočićima i hridima, gdje gnijezde bez velikog uznemiravanja.
Galebovi su poznati skitalice – često “posjećuju” susjedne zemlje, pa čak i udaljena područja sve do Baltika i Ukrajine. Ta njihova sposobnost prilagodbe i kretanja pokazuje koliko je galeb klaukavac uspješan preživljavač u promjenjivom svijetu, jednako kod divljih stijena kao i u urbanom okruženju gdje je već postao simbol obalnog života.
Zahvaljujući prstenovanju ptica na hrvatskim otocima, znanstvenici su otkrili kako su „naši“ galebovi redovni gosti gotovo svih europskih zemalja, osobito u mladosti, prije spolne zrelosti. Velik broj njih putuje prema Baltičkoj obali – do Poljske, Njemačke i Nizozemske, dok su drugi zabilježeni i u Litvi, Ukrajini i Tunisu.
Najdalji poznati nalaz hrvatskog galeba prstenovanog na otočiću Frzitala kod Poreča otkriven je čak 1957 kilometara dalje, kod Cádiza u Španjolskoj! Još zanimljiviji je slučaj galeba snimljenog na smetlištu u Kanadi – iako šifra prstena nije bila čitljiva, oblik ukazuje da bi mogao potjecati upravo s Jadrana. Ako je to točno, taj je galeb preletio cijeli Atlantski ocean – zaista impresivan podvig za jednog „običnog“ čuvara obale.
✨ Zanimljivosti o galebu klaukavcu
🪶 1. Glasni karakter Jadrana
Galeb klaukavac svoj je nadimak „klaukavac“ dobio po glasnom, oštrom „klau-klau“ glasanju koje se daleko čuje. Njegov se glas često koristi u filmovima i dokumentarcima kao zvuk mora i obale, pa ga čujemo i tamo gdje ga zapravo nema!
🧠 2. Vrlo pametna i prilagodljiva ptica
Galebovi pokazuju iznimnu inteligenciju i snalažljivost – znaju bacati školjke s visine da ih razbiju, čekaju da ribari izbace ulov, pa čak i promatraju ljudske navike kako bi „predvidjeli“ gdje će se pojaviti hrana.
🍟 3. Prijatelj i neprijatelj ljudi
Sve češće žive u blizini gradova, a mnoge kolonije gnijezde se na krovovima hotela, skladišta i trgovačkih centara. Neki ih smatraju simbolom slobode, dok su drugima naporni gradski stanari koji kradu hranu iz ruku i kljucaju vrećice.
🐥 4. Mladi kljucaju „točkicu za ručak“
Na kljunu odraslog galeba nalazi se crvena točka – kad je ptići kljucaju, to je znak roditelju da iz voljke izbaci poluprobavljenu hranu. Ovaj refleks jedan je od najzanimljivijih primjera urođenog ponašanja u ptica.
🌊 5. Prati brodove kao vjerni saputnik
Galeb klaukavac često prati ribarske brodove ili turističke trajekte kilometrima, vješto lebdeći u zračnim strujama i čekajući priliku da ugrabi zalogaj. Taj prizor – galeb nad morem i zalazak sunca – postao je vječni simbol Mediterana.
✈️ 6. Putnik bez granica
Iako je tipična morska ptica, galeb klaukavac se može vidjeti stotinama kilometara od mora – sve do Baltika i Ukrajine. Njegova moć prilagodbe čini ga jednom od najuspješnijih ptica Europe.
Lipo li je, lipo li je
na lazini suvoj lezat’
na osami pokraj mora
nad pucinom tebe gledat’
a moj galebe
O autoru
