Sremza (Prunus padus) je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U Međimurju je sremza poznatija pod nazivom črenslo. To je grm ili drvo zaobljene krošnje visine do 15 m. Samoniklo raste na rubovima šuma ili u svijetlim šumama u kojima dominiraju hrast lužnjak, vrba ili topola. Posebno preferira vlažne terene. Zbog plodova i lijepog...
Crna žuna (Dryocopus martius) je jedna od najvećih ptica iz skupine djetlića. Vrlo je važna u šumskom ekosustavu, jer osim što čisti šumu od potkornjaka, za gniježđenje dubi duplje koje kasnije koriste i ostale životinje. Dužina crne žune iznosi 45 – 47 cm, sa rasponom krila 64 – 78 cm. Težina tijela je u prosjeku...
Djetlići su poznati stanari šume. Ove ptice ne plijene pažnju svojim izgledom i načinom hranjenja, već su u izuzetno važni u šumskom ekosustavu. Djetlići su ptice iz porodice djetlovki (Picidae). U njih ubrajamo prave djetliće, žune te vijoglava. Djetlići su većinom crno bijeli s različitim primjesima crvenog perja, dok su žune crna i svikastozelene. To...
Ljekovita češnjača velika je biljka proljeća. Poznata je po okusu i mirisu češnjaka, po kojem je i dobila ime. Ljekovita češnjača (češnjevka, lat. Alliaria petiolata; sin. Alliaria officinalis)je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice krstašica (Brassicaceae). Samoniklo raste u sjenovitim i polusjenovitim listopadnim šumama te uz njihove rubove. Prve godinu rasta pohranjuje organske tvari u podanak,...
Obična jela (Abies alba) je crnogorično drveće koje raste u našim planinama, a gospodarski je važna vrsta. To je vazdazeleno, visoko i jako stablo; jela naraste i do 60 metara. Krošnja je u početku široko piramidalna, no u staroj dobi vrh postaje ravan, kao odrezan jer postrane grane blizu vrha krošnje najčešće nadmašuju visinom sam...
Jela, smreka i alepski bor tri su najznačajnije crnogorice u našim planinama, no jako su slične. Naučimo kako ih razlikovati. Izbor različitih vrsta je veliki, no kako uopće razlikovati jelu, bora i smreku. Vrlo jednostavnom metodom. Pogledajte iglice. Kod alepskog bora su iglice smještene u čuperku po dvije do pet zajedno, dok su kod jele...
Smreka (Picea abies) je poznata vrsta crnogorice, a kod nas rjeđe dolazi u planinama od slične joj vrste jele. Smreka je vrsta ekstremnih, hladnijih staništa. Smreka je crnogorično drvo visine i do 50 metara, sa gustom piramidalnom krošnjom. Deblo joj je vitko i ravno, promjera do metra. Grane su pršljenasto raspoređene i većinom sabljasto zakrivljene....
Zimska preslica (Equisetum hyemale) nastanjuje vlažne šume i livade. Zeljasta je biljka šupljih i člankovitih stabljika koje mogu narasti i do 1 m. Zimska preslica se uspjela očuvati nepromjenjena još od trijasa – doba kad su Zemljom dominirali veliki gmazovi dinosauri. Na vrhu stabljike su smješteni strobilusi u kojima nastaju spore koje se rasprostranjuju vjetrom...
Šumski cecelj (Oxalis acetosella) jedna je od proljetnica naših šuma. Šumski cecelj višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice kiselica (Oxalidaceae). Neka od narodnih imena za ovu biljku su i kiseli cecelj, kiselica, kisela djetelina, zečja soca itd. Samoniklo raste u listopadnim šumama bogatima humusom. Ova vrsta je rasprostranjena u listopadnim šumama Panonske Hrvatske, Gorskog kotara,...
foto: Tatiana Bulyonkova Češka smrčkovica (Verpa bohemica) jestiva je gljiva vlažnih šuma. Češka smrčkovica je mala gljiva mješinarka koja pojedinačno samoniklo raste u rano proljeće u vrlo vlažnim šumama, ispod vrba ili topola, obično uz obale rijeka ili potoka. Pretpostavlja se da jedan dio svog života provodi u mikorizi s korijenjem vaskularnih biljaka koje potpomaže...
