Park prirode Papuk možda ne nosi sjaj mora ili visine Velebita, ali skriva nešto jednako čudesno – priču o planini iz duboke prošlosti, prepunu geoloških tajni, prašuma, slapova i napuštenih gradova.
Oznaka: šume
Objava
Bukva – kraljica naših šuma
Bukva je jedno od najvažnijih stabala u Hrvatskoj – prepoznatljiva po glatkoj kori, vrijednom drvu i plodu koji hrani brojne šumske životinje.
Objava
Sremza (Prunus padus)
Sremza (Prunus padus) je višegodišnja drvenasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae). U Međimurju je sremza poznatija pod nazivom črenslo. To je grm ili drvo zaobljene krošnje visine do 15 m. Samoniklo raste na rubovima šuma ili u svijetlim šumama u kojima dominiraju hrast lužnjak, vrba ili topola. Posebno preferira vlažne terene. Zbog plodova i lijepog...
Objava
Crna žuna – naša najveća djetlovka
Crna žuna (Dryocopus martius) je jedna od najvećih ptica iz skupine djetlića. Vrlo je važna u šumskom ekosustavu, jer osim što čisti šumu od potkornjaka, za gniježđenje dubi duplje koje kasnije koriste i ostale životinje. Dužina crne žune iznosi 45 – 47 cm, sa rasponom krila 64 – 78 cm. Težina tijela je u prosjeku...
Objava
Djetlići Hrvatske
Djetlići su poznati stanari šume. Ove ptice ne plijene pažnju svojim izgledom i načinom hranjenja, već su u izuzetno važni u šumskom ekosustavu. Djetlići su ptice iz porodice djetlovki (Picidae). U njih ubrajamo prave djetliće, žune te vijoglava. Djetlići su većinom crno bijeli s različitim primjesima crvenog perja, dok su žune crna i svikastozelene. To...
Objava
Ljekovita češnjača
Ljekovita češnjača velika je biljka proljeća. Poznata je po okusu i mirisu češnjaka, po kojem je i dobila ime. Ljekovita češnjača (češnjevka, lat. Alliaria petiolata; sin. Alliaria officinalis)je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice krstašica (Brassicaceae). Samoniklo raste u sjenovitim i polusjenovitim listopadnim šumama te uz njihove rubove. Prve godinu rasta pohranjuje organske tvari u podanak,...
Objava
Jela – kraljica planinskih šuma
Obična jela (Abies alba) visoko je crnogorično drvo hrvatskih planina, važna za šumarstvo, staništa i očuvanje planinske bioraznolikosti.
Objava
Kako razlikovati jelu, smreku i bor?
Jela, smreka i alepski bor tri su najznačajnije crnogorice u našim planinama, no jako su slične. Naučimo kako ih razlikovati. Izbor različitih vrsta je veliki, no kako uopće razlikovati jelu, bora i smreku. Vrlo jednostavnom metodom. Pogledajte iglice. Kod alepskog bora su iglice smještene u čuperku po dvije do pet zajedno, dok su kod jele...
Objava
Smreka – kraljica stijena
Smreka (Picea abies) je poznata vrsta crnogorice, a kod nas rjeđe dolazi u planinama od slične joj vrste jele. Smreka je vrsta ekstremnih, hladnijih staništa. Smreka je crnogorično drvo visine i do 50 metara, sa gustom piramidalnom krošnjom. Deblo joj je vitko i ravno, promjera do metra. Grane su pršljenasto raspoređene i većinom sabljasto zakrivljene....
Objava
Zimska preslica (Equisetum hyemale)
Zimska preslica (Equisetum hyemale) nastanjuje vlažne šume i livade. Zeljasta je biljka šupljih i člankovitih stabljika koje mogu narasti i do 1 m. Zimska preslica se uspjela očuvati nepromjenjena još od trijasa – doba kad su Zemljom dominirali veliki gmazovi dinosauri. Na vrhu stabljike su smješteni strobilusi u kojima nastaju spore koje se rasprostranjuju vjetrom...
