Kameno dno
Kamenito dno Jadranskog mora buja životom. Dolazi do dubine od tridesetak metara, gdje god prozirnost mora dopušta, i na većim dubinama, obilno se na morskom dnu javljaju morske alge, njih oko 640 vrsta.
Kamenito dno dio je infralitorala Jadranskog mora, , odnosno morskog dna koje je cijelo vrijeme pod morem. Ostali dijelovi infralitorala su piješčano dno, šljunčan dno, detritusno dno, koraligen, morske špilje itd.
Bujni svijet algi
Na kamenim plitkim obalama, do dubine od tridesetak metara, gdje god prozirnost mora dopušta, i na većim dubinama, obilno se na morskom dnu javljaju morske alge, njih oko 640 vrsta. To su jednostavniji organizmi nego cvjetnice, odnosno većina kopnenih biljaka. No, kao i sve biljke, one za svoj život, odnosno fotosintezu trebaju mnogo svjetla, ali i čvrstu podlogu. U morima nalazimo tri skupine algi ‒ crvene, zelene i smeđe. Nazvane su tako zbog dominantnih pigmenata koji im daju boju, no neke nećemo nužno prepoznati po boji. Smeđa alga paunov rep ili padina zapravo je bijele boje od kalcijeva karbonata. Izgledom pomalo podsjeća na uho, zbog uvrnutoga okruglog oblika. Zelena alga klobučić zapravo je bijele boje, a podsjeća na male kišobrane; to je ujedno organizam koji se sastoji od samo jedne goleme stanice. Od zelenih je algi najpoznatija morska salata. Zanimljiva je i zelena alga halimeda prilikom razmnožavanja. Sve biljke (tog) dana ispuštaju razmnožavajuća tijela ganete u isto vrijeme, 45 minuta prije zalaska sunca. More stoga u to vrijeme pozeleni od tisuća zelenih tjelešaca.
Crvene su alge raznolikih oblika, nitaste, perasto ili viličasto razgranate, krpaste ili člankovite. Često su tvrde, također od kalcijeva karbonata. Najbrojnije su, iako neugledne, smeđe alge s pigmentom fukoksantinom. Posebice su brojne smeđe alge cistozire, koje čine podvodne „šikare“. Sargasum je najveća smeđa alga. Njezina stabljika s listolikim ograncima podsjeća na kopnene biljke. Na krajevima su nekih izdanaka kuglice sa zrakom zvane aerociste, „balončići“ koji ih drže uspravnima. Jedna od smeđih algi je i jadranski bračić, endem Jadranskog mora. Alge su najbujnije u proljeće, baš kao i kopnene biljke. Među njima, dakako, nalazimo i mnoge životinje.
Životinje kamenitog dna
Algama se ponajviše hrane ježinci, zato moramo paziti kada se kupamo u plićaku, a najviše nailazimo na crnog i hridinskog ježinca. Ježincima se pak hrane kvrgave zvjezdače i neke ribe poput šaraga. Kada prelovimo te ribe, dolazi do eksplozije u populaciji ježinaca koji potpuno obrste dno od algi. Riba salpa također se hrani algama. U ovom su staništu česte i spužve, a najšarenija je i najuočljivija žuta sumporača. Vlasulje su česti stanovnik morskog dna. Zelenkasto-smeđu boju daju joj fotosintetske alge, a vrhovi dvjestotinjak lovki često su ljubičasti. Alge trebaju svjetlo, pa vlasulje ne nalazimo duboko. U zaštiti njezinih otrovnih lovki često borave riba glavoč bjelčić i sitni račići rašljonošci.
Otrovni svijet morskog dna, ovaj put i s ozbiljnim posljedicama, obogaćuje mnogočetinaš vatreni crv. Dugačak je i do dvadeset centimetara, sivocrne boje, a može nakostriješiti svoje bijele otrovne četine u slučaju opasnosti. Uz alge su prisutne i ribe usnače, poput dugonoski, martinke, hinaca i lumbraka. Česte su i plove crneja, osobito na mjestima gdje se miješaju struje ili kod termoklina jer tu se nakupljaju mineralne tvari, pa buja plankton kojima se ova riba hrani. Mlade su ribe tirkizno obojene, dok su odrasli primjerci crni.
O autoru
