Lastavica (Hirundo rustica) ptica je selica, vjesnik proljeća. Voli ljudsko društvo, kao i ljudi nju. Izvanredan je letač. Lastavica je vižljasta ptica, iznimno brzo i dobar letač koji je spreman za vratolomije u letu. Ne libi se spustiti na zemlju da bi otjerao kakvu mačku koja s vrzma u blizini gnijezda. Lastavice se hrane u...
Zimska preslica (Equisetum hyemale) nastanjuje vlažne šume i livade. Zeljasta je biljka šupljih i člankovitih stabljika koje mogu narasti i do 1 m. Zimska preslica se uspjela očuvati nepromjenjena još od trijasa – doba kad su Zemljom dominirali veliki gmazovi dinosauri. Na vrhu stabljike su smješteni strobilusi u kojima nastaju spore koje se rasprostranjuju vjetrom...
Okruglolisna rosika (Drosera rotundifolia) jedna je od naših rijetkih biljaka mesožderki, a ime joj potječe od sitnih prozirnih kapljica s kojima lovi plijen. Okruglolisna rosika je biljka mesožderka koja lovi kukce da bi nadoknadila dio hranjivih tvari u siromašnom tlu cretova. To je višegodišnja zeljasta biljka, naraste svega 5 – 12 cm . Korijenje je...
Šumska pužarka (Isopyrum thalictroides) jedna je od proljetnica naših brdskih šuma. Šumska pužarka je vrsta iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae). Rod Isopyrum je u flori Hrvatske zastupljen samo s jednom vrstom – šumskom pužarkom. Raste u šumama i na travnjacima u brdskim i planinskim šumama Panonske Hrvatske, Gorskog kotara, Like i Velebita. Podsjeća izgledom na bijelu...
Češljugar (Carduelis carduelis) mnogima je naša najljepša ptica te najbolji pjevač. Grdelin, grdelac, štiglec, staglin, samo su neki od lokalnih naziva. Češljugar je predstavnik zebovki, što vidimo po jakom kljunu kojima drobi sjemenke. Češljugar je vrlo prepoznatljiv sa svojim crvenim licem, crno-bijelom glavom, svijetlosmeđim leđima, bijelim trbuhom s mekano-smeđim bokovima i prsima. Krila su mu...
Trska (Phragmites australis) jedna je od najčešćih biljaka uz stajaće i sporotekuće vode. Ova je biljka izuzetno važna i kao stanište mnogim životinjama.
Šumski cecelj (Oxalis acetosella) jedna je od proljetnica naših šuma. Šumski cecelj višegodišnja je zeljasta biljka iz porodice kiselica (Oxalidaceae). Neka od narodnih imena za ovu biljku su i kiseli cecelj, kiselica, kisela djetelina, zečja soca itd. Samoniklo raste u listopadnim šumama bogatima humusom. Ova vrsta je rasprostranjena u listopadnim šumama Panonske Hrvatske, Gorskog kotara,...
Nijedna močvarna biljka ne privlači toliko pažnje kao bijeli lopoč (Nymphaea alba). On je ujedno i romantični simbol močvara, a sadrži i sedativna te (an)afrodizijačka svojstva. Lopoč je dio vodene vegetacije, biljaka koje su usko vezane uz vodu, poput primjerice trske. Lopoč spada u plutajuće ukorjenjene biljke. Njihovi listovi i cvjetovi plutaju na površini vode,...
foto: Tatiana Bulyonkova Češka smrčkovica (Verpa bohemica) jestiva je gljiva vlažnih šuma. Češka smrčkovica je mala gljiva mješinarka koja pojedinačno samoniklo raste u rano proljeće u vrlo vlažnim šumama, ispod vrba ili topola, obično uz obale rijeka ili potoka. Pretpostavlja se da jedan dio svog života provodi u mikorizi s korijenjem vaskularnih biljaka koje potpomaže...
Velika mišjakinja (Stellaria holostea) proljetnica je naših šuma. Velika mišjakinja zeljasta je višegodišnja biljka iz porodice karanfila (Caryophyllaceae). U flori Hrvatske rod Stellaria zastupljen je sa sedam vrsta. Jedna od tih vrsta je i velika mišjakinja, koja raste na šumskim čistinama, livadama, na rubovima šuma, u živicama, uz putove te općenito na zapuštenim mjestima. Velika...
