Crvenkrpica (Zamenis situla) je zbog svojih crvenkastih do smećkastih mrlja mnogima najljepša hrvatska zmija, a nalazimo ju u krškom dijelu Hrvatske. Crvenkrpica je srednje je velika zmija, može narasti do otprilike jednog metra. Vitkog je tijela i male izdužene glave dobro izražene od tijela. Oči su crvenkaste oči s okruglim crnim zjenicama. Na ovoj vrsti...
Zmajur ili zrva (Malpolon insignitus) je uz crnokrpicu naša poluotrovnica. Velika je i zbog obrva opakog izgleda, no nije opasna za ljude. Iako mu je prosječna mu je dužina oko 170 centimetara, zmajur može narasti do čak 230 centimetara. Ženke su doduše manje od mužjaka i ne prelaze 140 centimetara dužine. Velika je i snažna...
Bjelica (Zamenis longissimus) je jedna od naših najduljih zmija, a voli se penjati po drveću. Ona je i simbol medicinarstva i farmacije. Bjelica je velika zmija i može dosegntui čak čak 220 centimetara, no obično naraste do 150 centimetara. Smeđe je boje tijela no, može biti i sivkasta ili maslinastosmeđa, a često ima i male...
Crna žuna (Dryocopus martius) je jedna od najvećih ptica iz skupine djetlića. Vrlo je važna u šumskom ekosustavu, jer osim što čisti šumu od potkornjaka, za gniježđenje dubi duplje koje kasnije koriste i ostale životinje. Dužina crne žune iznosi 45 – 47 cm, sa rasponom krila 64 – 78 cm. Težina tijela je u prosjeku...
Foto: Boris Lauš Kravosas (Elaphe quatuorlineata), naša je najveća zmija. Ime je dobio po krivom mitu da kravama siše mlijeko. Iako velika, to je dobroćudna zmija. Četveroprugi kravosas (četveroprugi guž ili kravosas) može narasti do čak 260 centimetara duljine što ga čini našom najduljom zmijom, iako su jedinke najčešće duge oko 150 centimetara. To je...
Krasolika (Erigoerin annuus) je još jedna invazivna vrsta hrvatske flore, a može raditi štete. Krasolika je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika cjevnjača (Asteraceae). Invazivna je vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Namjerno je unešena u Europu potkraj 17. stoljeća kao hortikulturna biljka. U Hrvatskoj je prvi puta zabilježena sredinom 19. stoljeća (1857.), najprije...
Hrvatska je bogata vrstama zmija, gdje nalazimo čak 15 vrsta. Zmije Hrvatske uključuju i tri otrovnice, no ljudi se često neopravdano boje ovih beznogih gmazova. Zmije su životinje iz skupine gmazova. Kao i ostali gmazovi, prekrivene su ljuskama, polažu jaja (neke vrste imaju unutrašnji razvoj jaja), ne stvaraju stalnu tjelesnu temperaturu pa se moraju grijati...
Djetlići su poznati stanari šume. Ove ptice ne plijene pažnju svojim izgledom i načinom hranjenja, već su u izuzetno važni u šumskom ekosustavu. Djetlići su ptice iz porodice djetlovki (Picidae). U njih ubrajamo prave djetliće, žune te vijoglava. Djetlići su većinom crno bijeli s različitim primjesima crvenog perja, dok su žune crna i svikastozelene. To...
Vodoljub je biljka vlažnih staništa, a diči se divnim cvjetovima. Vodoljub (Butomus umbellatus L.) jedini je predstavnik porodice vodoljuba u našim krajevima, iz nadreda jednosupnica ili monokotiledona. Naziv biljke govori da se samoniklo pojavljuje u plitkim jezerima, močvarama, barama ili sporo tekućim rijekama s muljevitim dnom. Ne podnosi slane i boćate vode, a može uspijevati...
Jedno od čuda prirode je i ptičji pjev. Mnoge se životinje glasaju, odnosno komuniciraju, no nama ljudima je ptičji pjev često velika ugoda. Naučimo više o glasanju ptica. Ptice, svi znamo imaju širok i kompleksan repertoar glasanja koje ljudskom uhu često zvuči ugodno. To je velik zbor kompleksnih zvukova koji je u biti jezik sam...
