Šarena tvrdokoška (Trametes versicolor) ljekovita je gljiva iz skupine stapčarki.
Šarena tvrdokoška obično raste na starim panjevima ili na mrtvim stablima različite debljine. Tanja stabla manjeg promjera okružuje u cjelosti. Lako ju je repoznati po koncentričnim krugovima različitih boja koji podjećaju na rep purana dok se kočoperi, zbog čega se koristi i naziv puranov rep. S donje strane tijela gljive nalaze se bjelkaste pore. Koncentrični krugovi mogu biti različitih nijansi smeđe, bijele, crne, zelene, narančaste pa i plavkaste boje. Vjerojatno boja ovisi o vrsti drveta na kojem raste odnosno o tipu tla. Blagog je mirisa i okusa, žilava. Plodišta počinju rasti u jesen, obično nakon prvih kiša.
Kao i većina ostalih gljiva, izuzetno je važna za kruženje tvari u prirodi. Hranu crpi iz organskih tvari panjeva, pri čemu ih razgrađuje na mineralne tvari. Ima gene odgovorne za produkciju posebnih enzima za razgradnju lignina i celuloze. Tako nastale mineralne tvari neophodne su biljkama za njihov rast i razvoj. Mnogo se koristi u industriji papira. Razgradnjom lignina iz otpadnog papira pomoću šarene tvrdokoške dobiva se lignolitički enzim lakaza, koji se koristi u proizvodnji novog papira umjesto štetnih kemikalija.
Šarena tvrdokoška se ubraja među 25 najljekovitijih vrsta gljiva na svijetu. Navodno sintetizira specifične peptidoglikane (kombinacija složenih ugljikohidrata i proteina) koji podižu imunitet ljudskog organizma te imaju izrazita antitumorska svojstva. Upravo zbog toga eksperimentalno je ispitivan rast ove gljive na različitim hranjivim podlogama u kontroliranim uvjetima. Istraživanja pokazuju da je najbolji prirast mase na hrastovoj piljevini te da je učinkovitost tako uzgojene gljive izuzetno visoka (Guerrero i sur., 2011.).
Šarena tvrdokoška djeluje na imunološki sustav tzv. HORMEZA efektom. Ova gljiva sintetizira “pametne stresore” (beta-glukani) u svojoj staničnoj stijenci, koji ne dozvoljavaju imunološkom sustavu da se “ulijeni”, već ga održavaju “u kondiciji”. Beta-glukani se prilikom probave vežu za specifične receptore u našim crijevima i aktiviraju imunološki sustav na različite načine. Osim beta –glukana sadrži i steroid argustrol, vitamine riboflavin i niacin, razna vlakna, fenolne spojeve i minerale. Tvari iz ove gljive djeluju na rast broja limfocita, koje potiču prepoznavanje i uklanjanje tumorskih stanica. U brojnim azijskim zemljama kombinira se tretman beta – glukamina s kemoterapijama protiv tumorskih stanica.
Postoje različiti načini konzumacije ljekovitih tvari šarena tvrdokoška, obično u obliku tinkture i samljevene u obliku praha.
O autorima:
Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.