Crna žuna (Dryocopus martius) je jedna od najvećih ptica iz skupine djetlića. Vrlo je važna u šumskom ekosustavu, jer osim što čisti šumu od potkornjaka, za gniježđenje dubi duplje koje kasnije koriste i ostale životinje.
Dužina crne žune iznosi 45 – 47 cm, sa rasponom krila 64 – 78 cm. Težina tijela je u prosjeku 300 – 400 g. Prepoznatljiva je po crnoj boji perja, te crvenim tjemenom i kukmom kod mužjaka te crvenim zatiljkom kod ženki.
Hrani se kukcima, posebno ličinkama koje se nalaze ispod kore drveta. Svojom posebno prilagođenom građom i snažnim vratom neumorno guli koru praveći velika ogoljela mjesta. Zbog svoje veličine i snage može napraviti duboke rupe u samom drvetu. Za koru se drži kratkim nogama i oštrim kandžama, dok joj rep služi da se „usidri“. Dugim jezikom iz šupljina izvlači svoj plijen. Hrani se i na tlu, skakućući po trulim trupcima koje otvara udarcima velikog snažnog kljuna, a mravi su joj čest plijen.
Pročitajte o ostalim djetlićima Hrvatske
Kada dođe vrijeme za gniježđenje, crna žuna obično bira staro, trulo drvo, ali nekada će duplju napraviti i u potpuno zdravom drvetu. Duplja ima komoru za gnijezdo ispod otvora u koju ženka snese 2 – 8 jaja. Oba roditelja se smjenjuju tokom inkubacije jaja, a kasnije i ishrane mladih. Mladi su slični roditeljima, ali sa mat perjem i slabije izraženom crvenom krunom, sivog grla i kljuna. Nakon 35 dana napuštaju gnijezdo, ali ostaju kraj roditelja još jednu tjedan dana.
Rupe u stablima, nakon gniježđenja žuna, koriste druge vrste ptica i sisavaca kao dom ili sklonište, te se crna žuna smatra za značajnu vrstu u šumama gdje boravi. Ključna je vrsta u europskim šumama jer je jedina vrsta ptice koja radi velike rupe za gniježđenje koje kasnije (sekundarno) koriste druge dupljašice. Osim što osigurava dom drugim životinjama, hraneći se insektima koji napadaju drvo, žuna ujedno brine i o zdravlju šumskih stabala.
Ovu pticu češće čujemo nego ju vidimo. Crna žuna ima dva načina glasanja. Jedno čini dva puta ponovljena tri kreštava sloga, a drugo je jak kreštavi zov nalik vrisku. Slično vranama, ova ptica je signal da se u šumi nešto dešava, a njen zov nekada mami ostale djetliće koji znatiželjno i u tišini dolaze da osmotre.
Naseljava veći dio Europe, osim Britanskih otoka i Islanda. U maloj mjeri je zastupljena na Pirinejskom i Apeninskom poluostrvu. Živi takođe na području Kavkaza i Sibira (odnosno u tajgama). Na istoku se njen areal proteže do sjeverne Kine, Koreje, Kamčatke i sjevernih dijelova Japana. U Hrvatskoj, crna žuna obitava u svim tipovima starih šuma u svim biogeografskim regijama, ali nema je u primorju i otocima (vjerojatno zbog nepostojanja visokih starih šuma). Njezina pojavnost ovisi o veličini i starosti šume. Nema je ili je neredovita u ispresijecanim šumama ili šumarcima kao ni u šumama koje su mlađe od 40 godina i koje nisu u blizini starije šume. Populacije su najgušće u alpinskoj regiji gdje uglavnom nastanjuje bukove i bukovo-jelove šume.
O autoru
