Brgljez je živahni šumski akrobat koji se bez napora kreće niz debla glavom prema dolje. Prepoznatljiv, glasan i nevjerojatno okretan.
Brgljez (Sitta europaea) je jedna od onih ptica koje u trenu privuku pažnju. Sitno, snažno tijelo, modro-siva leđa, toplo narančasti trbuh i tamna pruga preko oka čine ga gotovo neodoljivo šarmantnim. No ono po čemu je zaista poseban jest njegova akrobatska vještina: jedina je ptica Europe koja se penje i silazi niz debla – glavom prema dolje.
Pročitajte više o pticama u Hrvatskoj
Kako izgleda brgljez?
Brgljez na prvi pogled djeluje kompaktno, snažno i savršeno prilagođeno životu na kori stabala. Tijelo mu je kratko i zbijeno, gotovo bez “viškova”, što mu daje nevjerojatnu stabilnost dok hoda, penje se i spušta po deblu. Rep mu je vrlo kratak, tek mala ravnotežna potpora, dok je kljun dug, ravan i oštar – idealan za izvlačenje kukaca iz pukotina.
Gornja strana tijela obojena je u nježnu sivo-plavu nijansu, poput izblijedjela neba u rano jutro, a donja je toplo narančasta, ponekad s preljevima u smećkasto. Kod nekih jedinki trbuh može biti i dublje crvenkast. Posebno je upečatljiva tamna pruga preko oka, koja mu daje oštar, gotovo prkosan izraz, kao da stalno nešto procjenjuje.
Kada se kreće po deblu, brgljez izgleda poput male, neumorne iskre, neprestano u pokretu. Svaku pukotinu, svaku hrapavost kore pregledava preciznim, kratkim trzajima glave. Njegov način kretanja – brzo, elegantno i često glavom prema dolje – čini ga jednim od najkarizmatičnijih stanovnika šume.
Gdje živi brgljez?
Brgljez je ptica čiji se život snažno veže uz velika, stara stabla. Najviše voli listopadne i mješovite šume, osobito one u kojima dominiraju bukve i hrastovi, jer na njihovoj hrapavoj kori lako pronalazi kukce, a u prirodnim dupljama nalazi savršena mjesta za gniježđenje. No nije isključivo šumska ptica – vrlo je prilagodljiv i rado se nastanjuje i u parkovima, perivojima te širim vrtovima gdje ima dovoljno visokog drveća.
U Hrvatskoj je rasprostranjen gotovo posvuda gdje postoje zrelije šumske sastojine, od nizinskih šuma do brdskih područja. Ne seli, već ostaje vjeran svom teritoriju tijekom cijele godine.
Njegov životni prostor može biti iznenađujuće malen, ali ga brgljez brani gotovo neumorno. U proljetnim mjesecima taj teritorijalni žar posebno dolazi do izražaja – šumom odjekuje njegovo glasno, ritmično “tuit-tuit”, kojim odlučno upozorava uljeze da su zakoračili u njegov dio šume.
Prehrana
Jelovnik brgljeza iznenađujuće je širok i prilagodljiv, što mu omogućuje da preživljava u različitim godišnjim dobima. Tijekom toplijeg dijela godine hrani se ponajprije kukcima, paucima i njihovim ličinkama, koje pronalazi skrivenima duboko u pukotinama kore. Tu dolazi do izražaja njegov dugi, ravni kljun – poput finog alata koji može dohvatiti i najmanju skrovitu larvu.
Kako jesen odmiče, brgljez se sve više okreće sjemenkama i orašastim plodovima. Posebno voli lješnjake, žirove i veće sjemenke koje može čvrsto pričvrstiti u pukotinu kore. Tada koristi svoju poznatu “kovničku” tehniku – zabije plod u procjep i zatim ga snažnim udarcima kljuna razbija, nalik malom, neumornom kovaču.
Zimi, kada je kukaca malo, brgljez postaje čest gost vrtnih hranilica. Živahno skuplja sjemenke, komadiće loja ili orahe, često u kratkim, ali energičnim dolascima. Pritom se ne ustručava tjerati druge ptice – hrana je dragocjena, a brgljez dobro zna kako je obraniti.
Gniježđenje
Brgljez je pravi majstor arhitekt kada je riječ o gniježđenju. Iako ne kopa vlastite duplje, izuzetno je vješt u pronalaženju i prilagodbi onih koje su već nastale u prirodi – najčešće duplji koje su ostavili djetlići, ili prirodnih pukotina u starim stablima. Ono po čemu se posebno ističe jest njegova navika da ulaz u duplju preuredi po vlastitoj mjeri: ako je otvor prevelik, brgljez ga strpljivo zidarskim radom sužava blatom, sve dok ne ostane tek mali prorez kroz koji može proći samo on. Time štiti gnijezdo od predatora i neželjenih uljeza.
Unutrašnjost duplje oblaže komadićima kore, lišćem i finim biljnim materijalom, stvarajući mekanu podlogu za jaja. Ženka najčešće polaže 6–9 jaja, bijelih s nježnim crvenkastim pjegama. Dok ona sjedi na jajima, mužjak joj neumorno donosi hranu, a nakon izlijeganja mlade hrane oba roditelja. Mladi brgljezi ostaju u duplji oko tri tjedna, sve dok ne ojačaju dovoljno da se odvaže na svoj prvi izlazak na deblo – i odmah počnu oponašati svoje akrobatske roditelje.
Zanimljivosti
- Jedina je europska ptica koja se kreće niz deblo glavom prema dolje.
- Svoje teritorije brani glasno i uporno tijekom cijele godine.
- Ako se osjeti ugroženim, šćućuri se u duplju i snažno blokira ulaz – gotovo ga je nemoguće izvući.
O autoru
