Breza – vitko bijelo stablo hrvatskih šuma. Saznaj gdje raste, kako izgleda i koja je njezina ekološka i ljekovita uloga.
Breza (Betula pendula) jedno je od najprepoznatljivijih stabala Europe. Sa svojom snježnobijelom korom, nježnim listovima i vitkom krošnjom, već stoljećima nadahnjuje pjesnike, slikare i putnike. U prirodi, međutim, breza je mnogo više od ukrasa – ona je pionirska vrsta, prva koja osvaja opožarena i osiromašena tla, pripremajući ih za dolazak drugih stabala.
U Hrvatskoj je najraširenija obična breza (Betula pendula), poznata i kao viseća breza, dok je njezina bliska rođakinja, dlakava breza (Betula pubescens), rjeđa i uglavnom raste na vlažnijim staništima.
Kako izgleda breza
Breza je srednje visoko listopadno stablo koje u povoljnim uvjetima može narasti i do 25 metara. Njezina je kora bijela, s tamnim horizontalnim prugama, i karakteristično se ljušti u tankim trakama. Kod starijih stabala donji dio debla može potamnjeti i postati hrapav.
Grane obične breze često su viseće, otuda i naziv viseća breza, dok su kod dlakave breze grane uspravnije. Listovi su mali, trokutasti do rombični, nazubljeni po rubovima, svijetlozeleni u proljeće, a zlatnožuti u jesen.
Breza cvate u obliku rese: muške rese pojavljuju se još u jesen, a u proljeće otpuštaju pelud, dok su ženske rese manje i daju sitne plodove – oraščiće s krilcima koje vjetar lako raznosi na nove površine.
Gdje raste breza – stanište i geografska rasprostranjenost
Breza je tipična pionirska vrsta koja prva naseljava golema i prazna područja. Lako se širi zahvaljujući laganom sjemenu koje raznosi vjetar, a otporna je na siromašna tla, hladnoću i surove klimatske uvjete.
U Hrvatskoj brezu nalazimo ponajviše u kontinentalnom i brdskom području – u Gorskom kotaru, Lici, na Papuku i u sjevernoj Hrvatskoj. Raste na rubovima šuma, proplancima, brdskim livadama i pjeskovitim tlima, a često i na opožarenim površinama gdje se brzo širi i zatvara tlo.
Na svjetskoj razini, breza je rasprostranjena u cijeloj Europi, Sibiru i sjevernoj Aziji, a dopire sve do Sjeverne Amerike. Obična breza (Betula pendula) preferira suhlja i pjeskovitija tla, dok dlakava breza (Betula pubescens) uspijeva na vlažnijim terenima, močvarnim livadama i tresetištima.
Vrste breza u Hrvatskoj i Europi
U hrvatskim šumama najčešće se pojavljuju dvije vrste:
- Obična ili viseća breza (Betula pendula) – najrasprostranjenija vrsta u Europi i kod nas. Lako ju je prepoznati po visećim granama i bijeloj kori s tamnim prugama. Preferira suha, pjeskovita i sunčana staništa.
- Dlakava breza (Betula pubescens) – rjeđa vrsta, razlikuje se po uspravnim granama i nešto tamnijoj kori. Karakteristična je po sitnim dlačicama na mladim grančicama i pupoljcima. Najčešće raste na vlažnim terenima, uz močvare i tresetišta.
U Europi i sjevernoj Aziji postoji još niz vrsta, poput patuljaste breze (Betula nana) u tundrama, no u Hrvatskoj dominira upravo Betula pendula.
Ekološka uloga breze
Breza ima iznimno važnu ekološku ulogu. Kao pionirska vrsta, prva naseljava opožarena i zapuštena područja, brzo zatvara tlo i stvara uvjete za rast drugih stabala poput bora, hrasta ili jele.
Njezini lagani listovi propuštaju puno svjetla pa ispod krošnje mogu uspijevati i druge biljne vrste. Breza poboljšava kvalitetu tla, a svojim plitkim korijenjem sprječava eroziju.
Posebno je značajna po tome što je čest mikorizni partner gljiva. S brezom vrlo često žive u simbiozi djedovi, hrapavci i turčini (rodovi Leccinum i Leccinellum), a povremeno i neke vrste vrganja (Boletus). Te gljive ne samo da obogaćuju šumski svijet, već su i vrlo cijenjene jestive vrste.
Za životinje breza je vrijedan izvor hrane: sjemenke i pupoljke jedu ptice poput zebe i čižka, a listovi i kora koriste se u prehrani divljači.
Breza u narodnoj medicini
Breza je od davnina cijenjena u narodnoj medicini. Najpoznatiji je sok od breze, koji se u proljeće dobiva bušenjem debla. Taj bistri napitak bogat je mineralima i vitaminima te se pije kao prirodan tonik za čišćenje organizma.
Listovi breze koriste se kao diuretik i u čajevima za pročišćavanje bubrega i mokraćnih puteva, dok su pupoljci poznati po protuupalnim svojstvima.
U slavenskoj tradiciji breza je bila i simbol zdravlja, mladosti i svježine, pa se grančice koristile i u narodnim ritualima.
Drvo breze u gospodarstvu i kulturi
Drvo breze je lagano, elastično i svijetle boje, pa se često koristi u stolarstvu, proizvodnji namještaja, furnira i šperploča. Zbog svoje lakoće obrade popularno je i u umjetničkim radovima.
U kulturi breza zauzima posebno mjesto: u slavenskoj mitologiji bila je drvo proljeća i obnove, a u nordijskim zemljama smatrana je zaštitnicom od zlih sila. U Rusiji je i danas simbol ženske ljepote i gracioznosti.
Zaštita i budućnost breze
Breza je široko rasprostranjena i ne ubraja se među ugrožene vrste. Međutim, klimatske promjene i degradacija tla mogu utjecati na njezina staništa. Posebno je osjetljiva dlakava breza, koja ovisi o vlažnim područjima, a takva staništa u Hrvatskoj postupno nestaju.
Očuvanje močvara, tresetišta i prirodnih šumskih rubova ključno je za zaštitu ove vrste. Istodobno, breza će zbog svoje otpornosti i pionirske prirode i dalje igrati veliku ulogu u obnovi krajolika nakon požara ili sječe.
O autoru
