Sjenice su male ptice pjevice koje nalazimo kako u našim dvorištima, tako i u divljini.
Tekst i fotografije: Tomislav Klanfar
Ova sveprisutna porodica ptica kratkih kljunova spada u red vrapčarki. Nastanjuju Sjevernu i Srednju Ameriku, Europu, Aziju i Afriku sa ukupno 60-ak vrsta. Na području Hrvatske susrećemo (5 rodova s) ukupno 7 vrsta:
- Velika sjenica ( Parus major)
- Plavetna sjenica ( Parus(=Cyanistes) caeruleus)
- Crnoglava sjenica (Parus(=Poecile) palustris)
- Planinska sjenica (Parus(=Poecile) montanus) – “sestrinska” vrsta crnoglavoj sjenici
- Mrka sjenica (Parus(=Poecile) lugubris)
- Jelova sjenica ( Parus(=Peripatus) ater)
- Kukmasta sjenica (Parus(=Lophophanes) cristatus)
Velika, plavetna i crnoglava sjenica prisutne su gotovo u cjeloj Hrvatskoj, dok su kukmasta, planinska, jelova i mrka sjenica vrste kojima odgovaraju planinska područja. Od svih vrsta sjenica, u Hrvatskoj su najbrojnije velika i plavetna sjenica.
Neka vrste ptice iz ove porodice vrlo su dobro prilagođene na suživot s čovjekom. Zimi su najčešći posjetitelj hranilica, a tijekom sezone gniježđenja i kućica za gniježđenje. Gotovo sve vrste ove porodice glasaju se sličnim ali za porodicu prepoznatljivim glasanjem, a u šali se može reći da su jedne od ptica koje gotovo nikad nisu tiho ili na miru.
Kod gradnje gnijezda, velike i plavetne sjenice nisu previše izbirljive. Gnijezdo će sagraditi svugdje gdje postoji rupa. To može biti rupa u drvetu, ali i razne kutije (od plinskih brojila), cijevi, pa i sandučići za poštu. U prirodi sjenice se ipak većinom gnijezde u napuštenim dupljama djetlića, koje prije polaganja jaja oblažu mahovinom i životinjskom dlakom. Nesu od 5 – 12 jaja. Inkubacija traje od 13-15 dana, a mlade ptice napuštaju gnijezdo u roku od 17 do 22 dan.
Te prekrasne ptice vrlo su spretne u sakupljanju kukaca i njihovih ličinki s lišća što ih čini jednim od glavnih karika u lancu regulacije zdravlja njihovog staništa, kojeg u pravilu čine šume, parkovi i stari voćnjaci. Dolaskom jeseni i zime formiraju miješana pretraživačka jata i tako vrlo uspješno pronalaze hranu te preživljavaju čak i najteže zime. Nakon vrana smatraju se najinteligentnijim pticama.
Dugorepa sjenica (Aegithalos caudatus), Brkata sjenica ( Panurus biarmicus) i Sjenica mošnjarka (Remiz pendulinus) također se nazivaju “sjenicama” iako svaka od ove 3 vrste pripada svojoj “vlastitoj” porodici, a ne porodici sjenica (Paridae). Time im se i način života poprilično razlikuje od “pravih” sjenica.
O AUTORU:
Tomislav Klanfar rođen 1976. u Karlovcu, završio biologiju u Zagrebu (dipl. ing. biol. ili po novom mag. biol. mol), u međuvremenu odrastao u Ozlju i Beču. Ptice (ornitologija) su mi postale profesija nakon što sam kroz fotografiju ušao u njihov svijet i počeo se intenzivnije baviti njima.
O autoru
