Jeste li se ikad zapitali zašto postoje i žene i muškarci, odnosno ženke i mužjaci u životinja? Drugim riječima zašto postoje spolovi?
Svi znamo za razlike između dečki i cura. Lako je prepoznati na ulici tko je žensko a tko muško, čak gledajući samo lice ili dio tijela. No zašto je priroda stvorila dva spola, kad je mogla lakše samo jedan. Mnoge biljke i životinje se razmnožavaju vegetativno (odnosno nespolno): spužve primjerice pupaju, neke biljke mogu izrasti iz lista ili korijena biljke s koje su ubrani. Na taj način nastaju klonovi, odnosno identični organizmi. Ponekad je dobro biti potpuno isti, no u većini slučajeva nije. Ti su organizmi vrlo slabi na bolesti, parazite i ostale neprilike. Na primjer, ako su neotporni na neku bolest, svi će izumrijeti. Priroda (točnije evolucija odnosno prirodna selekcija) zato „voli“ raznolikost, a ona se postiže spolnim razmnožavanjem.
Većina biljaka i životinja nose u jezgrama stanica dvije kopije gena – jednu od mame i jednu od tate. Geni su kao što znaš, osnova nasljeđivanja i nose upute o izgledu, funkcioniranju i ponašanju našeg tijela. Primjerice, tata nam daje jedan gen za boju kose i mama drugi gen za boju kose. Kada se spoje spermij tate i jajašce mame, nastaje nepredidivim miješanjem tih gena potpuno jedinstveno biće. Pogledaj da u tvom razredu nitko nije potpuno isti kao i netko drugi (osim ako u razredu nemaš blizance). Kako gena ima ogroman broj, nastaje i neizmjeran broj mogućnosti spajanja. U divljini su isto tako i životinje različite, kako izvana, tako još više i iznutra. I kada dođe neka bolest, dio će jedinki podleći, no najveći broj će preživjeti, upravo zbog različitih povoljnih kombinacija gena u njima.
Što međutim određuje tko će bit muško, a tko žensko? Kod ljudi je lako odgovoriti: određuju ih geni u spolnim kromosomima. Geni naime ne plivaju sami u jezgri već su (u vrijeme diobe) omotani u proteine, točnije u tjelešce koji se zove kromosom. Ako dijete dobije od jednog roditelja spolni kromosom X i od drugogo roditelja spolni kromosom Y, biti će muško. Ako dobije dva X kromosoma, biti će žensko. Vjerojatnost za oba slučaja je 50% pa ima uvijek isto curica i dečki. I dosta drugih životinja spol određuju spolni kromosomi, ali nisu uvijek iste kombinacije. Ptić s XX kromosoma je muško, a XY žensko, dakle suprotno nego u ljudi.
Neki drugim životinjama spol određuju drugi faktori (čimbenici). Kod pojedinih organizama ključnu ulogu imaju spolni hormoni. Spol ovisi i o temperaturi. Kad mama aligatorica polaže jaja u zemlju, spol još nije određen. Ako je u zemlji topije od 34°C, nastati će muški aligatorčić. Slično se dešava u nekih kornjača. Kod račića veslonožaca nastaje mužjak od jakog ultraljubičastog zračenja i temperature veće od 23°C. Čak i napad parazita uzrokuje spol. Ličinka jedne vrste parazita (kesičara) uzrokuje postepeno pretvaranje mužjaka rakovice u ženku! U nekih tropskih riba postaje dominantna riba u jatu ženka dok su svi ostali mužjaci.
Razlike među spolovima – spolni organi, ponašanje i drugi faktori – lako se uočavaju, no curice i dečki nisu toliko različiti. Iz daljine teško možeš razlikovati o kome se radi. U nekih životinja međutim su različite ogromne i nikad ne bi rekao da je to jedna te ista vrsta. Patke su primjerice smeđe obojene, a patkovi su mnogo šareniji. U drugih ptica je to još više izraženo, poznat je slučaj paunovog repa. U nekih riba je ženka normalne veličine, a mužjak sićušan. On nema n probavni sustav za hranjenje. Kada nađe ženku, uđe u nju i živi kao parazit, i nije ništa drugo osim nakupina spolnih stanica koje oplođuju ženku. U beskralješnjaka su ekstremne razlike u spolovima mnogo češće, to se uglavnom odnosi na mužjake koji se smanjuju. Mužjak zelenog zvjezdana je poluparazit kojeg ženka proguta i koji onda živi u njenom spolnom sustavu. U mnogočetinaša (žive u moru i dalji srodnik im je gujavica) se mužjak se živeći u ženki uopće ne razvija dalje od ličinke.
Neki životinje su istovremeno i mužjaci i ženke. Stručnim riječnikom, oni su hermafroditi, odnosno dvospolci. Takav je puž. On/ona ima istovremeno i muške i ženske spolne organe. On/ona se pare s drugim on/ona te svaki od njih oplodi jedan drugog i svaki od njih polaže jaja. U nekih kukaca je pola tijela muško, a pola žensko. Takvi se organizmi zovu ginandromorfi. U leptira tako lijeva strana bude ženska, a desna muška.
Biljke također imaju spolove. Mogu biti posebne ženske i muške biljke. Od jednospolnih su najpoznatije vrbe. Svaka od njih ima ili ženske ili muške rese. Ženske rese su često lijepe mace, dok su muške zelene ili zeleno-žute od peluda. Mnogo češće su ipak dvospolne biljke. To su gotovo sve one biljke s lijepim šarenim cvijetovima. Ne samo da su to dvospolne biljke već su i organi dvospolni. Latice su samo ukras i mamac za kukce, no prašnici su muški spolni organi, a tučak ženski organ. Pelud s prašnika oplođuje jaje u tučku i nastaje sjeme.
O autoru
