Become a Patron!
Priroda Hrvatske

SEDRA

Sedra je jedan od temeljnih fenomena naših krških rijeka i voda općenito. Stvara barijere preko kojih se ruše slapovi, a one usporavaju rijeke i posve ih mijenjaju.

Svima su poznata Plitvička jezera i njeni sedreni slapovi, no sedru nalazimo gotovo na svim mjestima gdje nalazimo vodu i vapnenačku stijenu, pa je ima u mnogim našim krškim rijekama. Turisti se dive sedrenim slapovima Krke, rafteri poskakuju preko slapova nastalih taloženjem sedre na Zrmanji i Uni, bolji poznavatelji prirode i putovanja uživaju gledati sedru na Rastokama u Slunju, na Mrežnici i Korani … Susjedna Bosna i Hercegovina ponosi se sedrenim slapovima Plive u Jajcu, a Crna Gora sedrom u kanjonu Tare.

Magnificent Krka River waterfalls 🏞

A post shared by Goran Safarek (@goran_safarek) on

Ona nije ništa drugo nego kalcijev karbonat (CaCO3), odnosno vapnenac. Ta tvar gradi stijene našeg krša, uključujući cijele planine kao što su Risnjak, Velebit ili Biokovo. Priča o sedri počinje kišama koje padaju po okolnim brdima. Voda obogaćena ugljikovim dioksidom iz humusa tla otopila je čvrst vapnenački kamen, prenijela ga u svoju unutrašnjost kao nevidljive ione i onda ga je ovdje na jezerima opet nataložila, ovaj put kao žućkastu sedru.

Na dno jezera pada sedra meka poput snijega, no na zapjenjenim slapovima nastaje prava, čvrsta stijena, istina, mekša i oblija od prvotne stijene. Jedan od ključnih sastojaka za nastanak sedre u tom uskipjelom „loncu“ slapovamjehurići su zraka, a njih ispod slapova ima gotovo više nego vode. Smjesa vode i zraka suklja u svim smjerovima, nosi komadiće trunja, leluja vodeno bilje … U toj vječnoj „perilici rublja“ ugljikov dioksid prelazi iz vode u zrak, gura kemijsku ravnotežu na početak priče i izlučuju se kristalići vapnenca.

Underwater world of Plitvice lakes waterfall, truly breathtaking experience

A post shared by Goran Safarek (@goran_safarek) on

Drugi ključni sastojak je vodena mahovina, koja sa svojim tjelešcima zaustavlja vapnenac da ga voda ne odnese. Također, kristalići se dodatno skupljaju za ljepljiv sloj algi i bakterija na tankim listićima tih biljčica (mahovina). Lijepo se pod vodom vidi tanka smeđa korica sedre na još živoj mahovini. Taloženje sedre tako je silovito da sedra zarobi mahovinu, oduzme joj život, ali ga i gradi u sebe. Sedra je lagana, žućkasta stijena puna šupljina. O vrsti mahovine (Cratoneuron commutatum, Bryum ventricosum te Didymodon tophaceus) ovisi čak izgled sedre, pa govorimo o kratoneuronskoj i briumskoj sedri. Na nejakoj mahovini stalnim prirastom nastaju i najveći slapovi – što se više prska, to će slap biti jači, a time jača i prirast sedre.

Dok ostale stijene rastu milijunima godina, rast sedre može se pratiti u životnom vijeku čovjeka. Spoznaja o promjenjivosti u vremenu nameće pitanje o tome koliko sedra može biti stara. Znanstvenici s Instituta „Ruđer Bošković“ u Zagrebu metodom radioaktivnog izotopa ugljika (14C) ustvrdili su da je sedra na području Plitvičkih jezera nastala u posljednjih šest do sedam tisuća godina, što se podudara s trenutačnim geološkim razdobljem holocenom. U to doba već su se davno povukli ledenjaci iz Europe; počelo je toplo doba. I prije se znalo da se zimi sedra stvara mnogo slabije, pa je logično zaključeno kako je osedravanje vezano za topla geološka razdoblja, između ledenih doba. Da bi provjerili tu teoriju, znanstvenici su ispitali ostatke sedre izvan današnjih vodotokova.

Waterfalls on the Krupa River, with famous Kude bridge

A post shared by Goran Safarek (@goran_safarek) on

Izračunata starost između 90 i 130 tisuća godina poklopila se s još jednim toplim razdobljem, onim između ledenih doba Rissa i Würma. Potom je u kanjonu Korane nađena sedra stara 250 000, a na Gradini čak 300 000 godina. Stvaranju sedre pogoduju više temperature, pa se najviše razvija ljeti.

Sedra stvara i posebno stanište koje je Hrvatska predložila za dopunu Direktive o staništima Europske unije. Nju uz spomenute mahovine čine i više biljke, poput viseće trave bradice, dok je pod nekim slapovima, odnosno prokapnim polušpiljama česta i paprat gospin vlasak.

Sedra je stoga naše veliko prirodo blago. Ona je nježna, osjetljiva na zagađenje, te ju treba pazizi i čuvati on uništavanja!