Priroda Hrvatske

SLANA JEZERA

Slana morska jezera vrlo su specifični dijelovi obalnog krajolika. Dio su specifičnog krškog krajolika no vezana uz more s kojim dijele mnoge karakteristike.

Uz našu obalu vežemo nekoliko jezera, no većina su slatkovodna ili boćata (npr. Vransko jezero na Cresu i kod Biograda). No, postoje i dva velika slana morska jezera, Mir na Telašćici i Mljetska jezera.

Mir na Telašćici

Na Dugom otoku, usred strmoglavih padina i zadivljujućeg zaljeva Telašćice, ugnijezdilo se predivno jezero Mir. Njegov tirkiz odskače od modrine mora i zelenila šume te pridonosi bajkovitosti Parka prirode Telašćica. Ne razlikuje se od mora samo bojom nego i toplinom. Povremeno ljeti, kad kupačima u moru postane hladno, u Miru je ugodno toplo, no zimi mu temperature padaju i do 5 °C. Posljedica je to malene dubine, ne više od šest metara, pa se jezero brzo zagrijava i hladi.

Jezero je nastalo nakon zadnjega ledenog doba kada je došlo do podizanja morske razine za otprilike 120 metara. Pritom se dotadašnja krška depresija ispunila morem koje u nju prodire kroz brojne podzemne mikropukotine šupljikave stijene. Dužina mu je otprilike 900 metara, a najveća širina oko 300 metara. Jezero je slano jer je podzemnim kanalima povezano s morem. Salinitet mu je uglavnom viši od okolnog mora zbog izražene evaporacije i zatvorenosti jezera.

Mljetska jezera

Mljetska jezera sličnog su postanka jer je more ušlo u dotadašnje krške udoline. Iako se nazivaju jezerima, preko uskog zaljeva Soline spojena su s morem te su slana. Zaštićena od kopna, voda je u njima mirna jer nema velikih valova što zapljuskuju pučinsku stranu otoka. Obale su jezera razvedene i obrasle gustim krošnjama borova koje se spuštaju do samog mora, a mjestimice na nekima od uronjenih grana rastu i dagnje. Malo jezero površine je 0,24 km2 i duboko 29 metara, a Veliko 1,45 km2 i najveće dubine 46 metara.

Dva su jezera povezana uskim kanalom kroz koji morska voda pod utjecajem plime i oseke utječe ili istječe iz jezera. Temperaturne su razlike velike, pa je ljeti toplije, dosežući na površini i 30 °C, dok je zimi hladnije od otvorenog mora. Iznad kanala izgrađen je kameni most, tzv. Mali most, kada je i proširena veza između dvaju jezera, koja je dotad bila plitak gaz.

Još u 15. stoljeću benediktinci su proširili tjesnac između Velikog jezera i Solinskog kanala te napravili mlin koji su pogonile morske struje, a preko kanala sagrađen je i lijep kameni most. Na otočiću Svetoj Mariji na Velikom jezeru benediktinci su još u 12. stoljeću podigli divan samostan. Ronioci na dnu nalaze obilje Jakobove kapice, periski i prstaca te ostalih školjkaša. Još je važnija zajednica busenastog koralja, površine 650 m2 ‒ najveća na Sredozemlju. Koristi se blagodatima morskih struja koje oplakuju lokaciju kod Velikog mosta na ulazu u Veliko jezero.