Modroglavac (Verbascum phoeniceum)

Modroglavac (Verbascum phoeniceum)

Modroglavac ili ljubičasta divizma (Verbascum phoeniceum) raste na osunčanim mjestima, a lijepi cvjetovi daju nam med.

To je dvogodišnja dvosupnica iz porodice zijevalica (Scrophulariaceae). Zbog svoje visine i ljubičastih cvjetova biljka je lako uočljiva na staništu tijekom cvatnje. Samoniklo raste na osunčanim mjestima rubova šuma ili na suhim travnjacima, naročito na nasipima. Prisutvo modroglavca je posebno korisno na nasipima jer njegovo jako korijenje štiti rahlo tlo od erozije.

Prve godine iz sjemenke izrasta korijen i listovi u rozeti, koji su na kratkim peteljkama. Plojke listova su jajoliko izdužene sa šiljastim vrhom. Peteljka i naličje plojke su dlakavi, rubovi plojki pilasto urezani. Prvu godinu biljka skladišti pričuvu organskih tvari za sljedeću vegetacijsku sezonu. Druge godine izrasta zeljasta stabljika do 70 cm u visinu koja na sebi nosi naizmjenično raspoređene linearne listove bez peteljki. Listovi na stabljici su manji od listova u rozeti.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Dvospolni cvjetovi su skupljeni u grozdaste cvatove na vrhu stabljike i razvijaju se u pazušcima brakteja (pricvjetni listovi). Cvjetne stapke su redovito duže od brakteja. Čaška ima 5 lapova, a vjenčić 5 ljubičastih latica. Ljubičaste latice na rubovima imaju režnjeve. Unutar ocvjeća je smješteno 5 žutih prašnika i plodnica od dva plodna lista. U ocvjeću su smješteni i nektariji koji privlače kukce na oprašivanje. Cvatnja traje od polovice travnja do srpnja. Iz cvijeta se razvija plod u obliku tobolca sa mnoštvom sjemenki veličine do 1 mm. Kad sazrije, tobolac puca i sjemenke se rasijavaju.

Modroglavac, ljubičasta divizma

Modroglavac je medonosna biljka. Zbog osebujne ljepote cvjetova je i kultiviran. U hortikulturi postoje brojni varijeteti koji su osjetljivi na pepelnicu i druga gljivična oboljenja. Isto tako listove radu jedu gusjenice različitih vrsta kukaca.

Modroglavac je u Hrvatskoj zakonom zaštićena biljka.

O autorima:

Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...