Gavez – ljekovita biljka vlažnih staništa

Gavez, Symphytum officinale

Gavez (Symphytum officinale) ljekovita je i velika biljka koja dolazi u vlažnijim staništima.

Ljubičasti ili obični gavez je višegodišnja ljekovita biljka iz porodice oštrolista (Boraginaceae). Raste na vlažnim terenima Panonske Hrvatske, Gorskog kotara, Like i Velebita. Moguće ga je naći uz rubove šuma, potoka, rijeka i stajaćih voda te na vlažnim travnjacima. Osim ljubičastog, postoji i slična vrsta po imenu žuti gavez (Symphytum tuberosum). Najlakše ih je razlikovati tijekom cvatnje prema boji cvjetova i prema visini izdanka.

Ljubičasti gavez ima vrlo razvijen debeli višegodišnji korijen. Na poprečnom presjeku kvrgavog korijena razlikuje se vanjski dio koji je tamno smeđe boje i unutrašnji svijetlo žuti ili bijeli. Općenito, vrste roda Symphytum kad se jednom pojave na staništu, teško ih je više iskorijeniti.

Izdanak naraste do 80 cm u visinu. Zeljasta stabljika je šuplja, izvana gotovo cijelom površinom dlakava. Jednostavni listovi su naizmjeničnog rasporeda zbog boljeg iskorištavanja svjetlosti. Donji listovi imaju kratke peteljke, a gornji su sjedeći. Plojke su lancetaste, zašiljenih vrhova, po cijeloj površini hrapave. Razgranate lisne žile lako su uočljive.

PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!

Dvospolni ljubičasti cvjetovi smješteni su u paštitaste viseće cvatove koji rastu u pazušcima gornjih listova. Cvatnja traje gotovo cijelu vegetacijsku sezonu, do rane jeseni. Kao i u žutog gaveza, čaška se sastoji od 5 lapova, a vjenčić od 5 latica. Unutar ocvjeća je 5 prašnika i plodnica od dva plodna lista, koja ima lažnu septu. Cvjetove oprašuju kukci. Zbog nektarija smještenih duboko u ocvjeću, pčele mogu do nektara tek kad bumbari ili mravi oštete cvjetnu čašicu. Ljubičasti gavez je medonosna biljka.

Gavez, Symphytum officinale

Iz cvijeta nastaje plod kalavac u kojem je mnoštvo sjemenki. Jedna biljka tijekom vegetacijske sezone donese 800 – 2000 sjemenki. Sjemenke ljubičastog, kao i žutog gaveza, imaju elajosome pa ih rasprostranjuju mravi. Elajosomi su nastavci na sjemenkama bogati mastima i bjelančevinama koji privlače mrave. Mravi unose sjemenke u svoje nastambe, ejalosome pojedu, a netaknuta sjemenka proklija. Biljku je moguće razmnožavati sjemenkama ili podankom.

Ljubičasti gavez je izuzetno ljekovita biljka jer sadrži brojne bioaktivne tvari poput alantoina, tanina, sluzi i pirolizidinskih alkaloida te eteričnih ulja, smole i hormona auksina. Alantoin je najvažnija bioaktivna tvar ljubičastog i žutog gaveza, koja stimulira proces izmjene tvari u potkožnom tkivu i potiče obnavljanje stanica kože. Osim u gavezu, alantoina ima i u sluzi puža vinogradnjaka.

U narodnoj medicini gavez se koristio za liječenje rana, oteklina, hematoma, uganuća i lomova kostiju. Najviše se koristi svježi korijen od kojeg se rade ljekovita mast, tinkture i oblozi (od naribanog korijena), dok se listovi i cvjetovi suše za čaj. Tinktura je učinkovita u liječenju raznih kožnih oboljenja i regeneraciji kožnog epitela, no kod unutarnje primjene nužne su mjere opreza. Osim što je vrlo ljekovit, gavez je i hepatotoksičan, tj. škodljiv za jetru, pa se ne preporuča unutarnja primjena preparata od korijena gaveza.

O autorima:

Mišo Rašan profesor je kemije i biologije, autor mnogih udžbenika, priručnika i radnih bilježnica. Turistički je pratitelj, zaljubljenik u prirodu, putovanja i planinarenje. Luka Hercigonja njegov je učenik, biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...