Bjelica (Zamenis longissimus) je jedna od naših najduljih zmija, a voli se penjati po drveću. Ona je i simbol medicinarstva i farmacije.
Bjelica je velika zmija i može dosegntui čak čak 220 centimetara, no obično naraste do 150 centimetara. Smeđe je boje tijela no, može biti i sivkasta ili maslinastosmeđa, a često ima i male bijele mrlje na krajevima ljusaka. Na trbuhu je svijetložuta ili bijela. Mladunci se razlikuju od odraslih jedinki po svijetloj mrlji iza glave i više nizova tamnih točkica po tijelu, pa ih možeo zamijeniti za ribarice, ali i bjelouške zbog svijetlih mrlja iza glave. Glava je tipičnog izgleda zmija neotrovnica iz porodice Colubridae, a zjenice su okrugle.
PRATITE NAS NA FACEBOOKU I INSTAGRAMU!
Bjelica nalazimo po čitavoj kontinentalnoj Hrvatskoj te na nekim otocima poput Cresa, Raba, Hvara, Brača, Mljeta, Paga.Vrlo česta zmija, može je se naći na svim nadmorskim visinama. Aktivna je tijekom dana i noći, a osim što se kreće po tlu, vješti je penjač pa je se može naći na granama stabala kako se sunča ili na zidovima kuća. Zna biti agresivna ako je ulovljena i ima jaki ugriz, no to nije opasno, jer nije otrovnica. Voli suha staništa, šume, grmoliku vegetaciju, rubove polja i oranica, suhozide, kamenite obale te čak i naslage sijena, a zna ući i naselja i u kuće u potrazi za hranom.
Hrani se malim sisavcima poput miševa i štakora te malim pticama, dok se mladunci uglavnom hrane gušterima. Veći plijen davi prije probavljanja, a manji se plijen uguši tako da ga kreće jesti od glave.
Saznajmo više o ostalim zmijama Hrvatske!
Tijekom sezone parenja mužjaci mogu preći do dva kilometra da bi došli do ženki koje osvajaju “hrvanjem” s ostalim mužjacima. Parenje se odvija između svibnja i lipnja, a lijeganje jaja odvija se tijekom srpnja. Ženka izliježe između pet i 12 jaja na trulom drveću, vlažnom tlu ili ispod kamenja. Životni joj je vijek između 25 i 30 godina.
Bjelica se tijekom povijesti poistovjećivala s rimskim bogom Eskulapom (grčki bog Asklepije). Njegov je štap isprepleten upravo bjelicom i koristi se kao simbol medicinarstva i farmacije.
Fotografija: Boris Lauš
Literatura: Hyla
O autoru
