Vodoljub – šareni ljubitelj vode

Vodoljub – šareni ljubitelj vode

Vodoljub je biljka vlažnih staništa, a diči se divnim cvjetovima.

Vodoljub (Butomus umbellatus L.) jedini je predstavnik porodice vodoljuba u našim krajevima, iz nadreda jednosupnica ili monokotiledona. Naziv biljke govori da se samoniklo pojavljuje u plitkim jezerima, močvarama, barama ili sporo tekućim rijekama s muljevitim dnom. Ne podnosi slane i boćate vode, a može uspijevati i u većim dubinama te u vodama vrlo siromašnim kisikom.

Vodoljub je zaštićena biljka, te se u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske nalazi na popisu gotovo ugroženih svojti (NT), ponajprije radi smanjivanja prirodnih staništa. Biljka naraste i do 150 cm u visinu. U mulju je smješten podanak iz kojeg se grana čupavo korjenje. Podanak sadrži i do 60% škroba te bjelančevine. Iz njega izrasta zeljasta stabljika koja nosi listove i cvjetove. Listovi su prizemni, bez peteljke, rukavac lista obavija stabljiku. Plojke listova su trobridne i zašiljenih vrhova.

Dvospolni radijalni cvjetovi su trimerni i skupljeni u štitaste cvatove na vršku stabljike. Cvatovi su uvijek izvan vode, na dugim cvjetnim stapkama. Lapovi i latice međusobno se ne razlikuju pa čine perigon sastavljen od 2 ciklusa (3+3). Unutar perigona smješteno je 9 prašnika (6+3) i plodnica od 6-9 plodnih listova. Vodoljub cvate od svibnja do kolovoza, a cvjetove oprašuju kukci. Plod je mjehur, sjemeni zametci ne sadrže endosperm. Vodoljub se spolno razmnožava sjemenkama. Vegetativno je biljku moguće razmnožiti pažljivim razdvajanjem podanka i polaganjem u mulj na 20 do 30 cm dubine. Uspješno se može razmnožiti i bulbilima.

Podanak je jestiv radi visokog udjela škroba i bjelančevina. Nekoć su ga ljudi vadili u kasnu jesen ili rano proljeće, a sušeni podanak mljeo se za dobivanje finog brašna. Zbog lijepih cvjetova vodoljub se uzgaja i kao hortikulturna biljka. Iz istih je razloga prenijet u Sjevernu Ameriku, gdje se dobro rasprostranio, pa se u nekim područjima smatra invazivnom vrstom.

Tekst i fotografije: Luka Hercigonja

O autoru:

Luka Hercigonja je biolog amater te fotograf prirode iz Međimurja. Surađuje s ornitolozima i ostalim znanstvenicima u istraživanju flore i faune Međimurja. Pogledajte njegovu stranicu.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...