Jastreb (Accipiter gentilis)

Jastreb (Accipiter gentilis)

Jastreb (Accipiter gentilis) strah je i trepet ptica u šumama. Gotovo nečujno leti između krošnji drveća i kad se pojavi pred žrtvom, već je kasno.

Jastreb je građen za spretan i brz let među drvećem, stoga ima relativno kratka, ali široka krila. Dugačkim repom može naglo skretati i mijenjati smjer leta, što je vrlo važno među granama i još brzo letjeti, a to mu je važno u lovu. Iako nije brz kao sokol, može se eksplozivno i kratko obrušiti brzinom od 60 km/h. Aktivan let izmjenjuje s jedrenjem.

To je srednje velika grabljivica, a ženke su veće od mužjaka. To je neobično za sisavce i mnoge kralježnjake, ali ne i za ptice grabljivice, posebice one koje love druge ptice. Raširenih krila one dosežu 110 – 125 cm, a mužjaci samo 90 – 105 cm. S gornje su strane plavosivi, a s donje sivi ili bijeli s prugama. Rep im je također isprugan. Glava im je tamnija, s bijelom prugom iznad očiju.

Jastreb je pravi grabežljivac te se hrani svime što može uloviti, ponajviše pticama i sisavcima. Lovi životinje uglavnom manje od sebe poput drozdova, golubova i vjeverica, ali katkad i veće, poput zeca ili teže patke. Jastreb je razvio raznolike tehnike lova. Može letjeti nisko da iznenadi nesmotrene životinje. Osim aktivnog lova, zna u granju čekati plijen u zasjedi. Kad plijen poput vjeverice zamakne u duplju, pokušava ga jakim pandžama iščeprkati van. Plijen trga na komadiće. Katkad ga zna ostaviti za kasnije između grana. Svaki par lovi na svojem teritoriju koji brani od ostalih jastrebova. Jastrebov su životni prostor za lov i podizanje mladunaca šume, ali i granični prostori s travnjacima, poljima, močvarama… Kad god mogu, biraju staru šumu s visokim stablima.

Jedino doba kada se ove ptice mogu lakše uočiti početak je sezone parenja u rano proljeće. Tada izvode spektakularne letove udvaranja, pritom glasno klikćući. Stariji parovi samo potvrđuju doživotnu vezu. U svibnju i lipnju ženka nese 2 – 4 jaja na veliko, čvrsto gnijezdo od granja, kore, iglica i lišća. Sljedećih mjesec dana leži na njima dok se mladi ne izlegu i potom se brine o njima idućih malo više od mjesec dana. Na gnijezdu je većinom ženka, ali mužjak zato prehranjuje i nju i mlade. Gladni ptići vrlo su glasni i traže hranu zviždanjem. Pošto polete, u roditeljskom teritoriju ostaju još godinu dana, a onda postaju seksualno zreli te ih roditelji protjeraju da sami sebi nađu novi teritorij.

Katkad se mužjaci mogu zamijeniti s kopcem, sličnom vrstom. Kobac je dosta manji, ženka doseže raspon krila do 70 cm. Lovi sjenice, vrapce, kosove i miševe.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...