Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris)

Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris)

Foto: Thomas Brown

Vodenjaci su životinje prilagođene životu u vodi, ali žive i na kopnu. Dio su godine na mokrom, a ostatak na suhom. Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris) jedna je od vrsta.

Na prvi pogled moglo bi ih se zamijeniti za nježnoga guštera ili kopnenog daždevnjaka, što u potonjem slučaju i nije neobično jer vodenjaci i jesu iz njihove porodice. Mali je vodenjak vodozemac dugačak do 10 cm, uključujući bočno spljošten rep koji čini znatan dio tijela. Njime pliva dok su mu noge sitne i slabe, ali imaju jastučiće sa zrakom kojima se može kretati po vodi. Vodenjaci mogu regenerirati otkinute udove. Leđa su mu maslinasta, a trbuh svjetliji i posut tamnim točkama te po sredini narančast. Na glavi imaju tamne uzdužne pjege. Ženke su malo manje, zagašenijih boja i s manjim točkama.

Mali vodenjak proljeće i ljeto provodi u mirnim, stajaćim vodama, dijelovima rijeka, močvara i lokvi. Nalazimo ga po cijeloj Hrvatskoj, uz ostalo i na nekim otocima poput Krka. Hrani se ličinkama vodenih kukaca, račićima i ostalim beskralježnjacima. Aktivan je noću, blizu površine vode. Vodenjaci ujesen izlaze van i hrane se kukcima, gujavicama, puževima i ostalim beskralježnjacima. Zimu preživljavaju mirujući, trošeći zalihe energije prikupljene za toplih dana.

Vodenjaci se vraćaju u vodu na početku proljeća da bi se parili. Boja mužjakova trbuha postaje mnogo intenzivnija. Na leđima i repu naraste mu velika i valovita, gotovo prozirna kresta i tada podsjeća na kakva minijaturnog dinosaura. Mužjak se “mahanjem” repom udvara ženki i daje joj spermatofor – paketić sperme koji onda stavlja u kloaku. Ženka potom polaže svaki dan do sedam jaja između listova, ukupno njih tristotinjak. Nakon jedan do tri tjedna izlaze 4 cm dugačke, zdepaste ličinke s čupavim škrgama. Žive na dnu stajaćica i mnoge od njih postaju hrana grabežljivcima. Potrebno im je nekoliko mjeseci da se preobraze u mlade vodenjake.

U poplavnim područjima Save, Drave i Dunava živi veliki dunavski vodenjak. Veći je, tamniji, grublje kože i izduženijeg tijela te živi dulje u vodi. To je panonski endem.

O autoru
Goran Šafarek
Goran Šafarek
Goran Šafarek je fotograf, snimatelj, biolog, autor i avanturist. Sudjelovao je u brojnim stručnim i znanstvenim projektima u Hrvatskoj i svijetu, objavio je više od stotinu članaka u popularno-znanstvenim časopisima poput National Geographica i Meridijana, snimio nekoliko dokumentarnih filmova te objavio nekoliko knjiga.
Više o autoru...