Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Gušterice (Podarcis sicula i P. melisselensis)

Gušterice – primorska i krška – stalan su inventar jadranske obale. Treba pogledati negdje prema tlu kad naglo zašušti lišće jer hitronoge su gušterice okolo.

 

Primorska i krška gušterica prilično su slične i može ih se zamijeniti. Obje su zelenkaste do smeđe, ali i dosta varijabilne, s prugama i mrljama, često i mrežastog uzorka. Primorska je sa 9 cm dužine malo veća i robusnija od krške (6 cm). Na tijelu imaju ljuske koje štite od ozljeda te isušivanja – zbog toga mogu preživjeti u suhoj klimi. Glava im je šiljasta i plosnata s velikim očima koje imaju pokretljive kapke. Na kraju je tijela dugačak rep koji u opasnosti mogu same otkinuti. Potencijalni grabežljivac obraća pozornost na rep koji se migolji dok gušterica bježi na sigurno. Rep je i zaliha masti.

I životni im je stil relativno sličan. Aktivne su danju, hrane se kukcima i paucima, a plijen su pticama, zmijama i ostalim većim grabežljivcima. Hvataju ih ustima u kojima su zubi. Plijen osim očima traže i pomoću rašljastog jezika kojim osjećaju miris tako što molekule iz zraka umetnu u poseban organ u ustima. Gušterica voli otvorena staništa, sve do rubova šuma, šikara, vinograda, suhozidova … Pomoću pandžica na pet prstiju gušterice se dobro prihvaćaju za podlogu i penju po drveću i grubim stijenama.

Primorska je gušterica i dobar trkač, pa će na brzinu šmugnuti preko otvorenog. Pri kretanju gušteri ne nose tijelo na nogama već trbuh vuku po podlozi. Za parenja mužjak ustima uhvati ženku za bok. Takvi trenuci mirnoće isprepleću se s najurivanjem. Ženke mogu imati čak više legla u godini, a polažu često 5 – 6 jaja.

parenje gušterica

Primorsku guštericu u Hrvatskoj nalazimo duž obale od Istre do Neuma do nadmorske visine od 1000 metara te na nekim otocima. Prilično je agresivna i dominira nad ostalim vrstama gušterica. Također, živi uz ljude. Krška gušterica živi samo na obalnom području istočnog Jadrana – od krajnjeg sjeveroistoka Italije preko jugozapadne Slovenije, Hrvatske, južnog dijela BiH, Crne Gore do krajnjeg sjeverozapada Albanije.

Obitava na mnogim otocima istočne jadranske obale. Dublje u kontinent zalazi po dolinama rijeka u kojima se osjeća utjecaj sredozemne klime – npr. dolinom Neretve do Mostara. Na otocima je prilično varijabilne boje, a poznata je posve crna brusnička krška gušterica. Nekad se smatralo da su to endemi nastali otočnom evolucijom, ali su moderna istraživanja pokazala samo malu genetsku varijabilnost.

Podijelite ove stranice:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *