Become a Patron!
Priroda Hrvatske

Šumski miš (Apodemus flavicollis)

Šumski miš, Apodemus flavicollis

Noću šuškaju šumski miševi koji mogu skočiti i do pola metra u zrak, a za poplava se spašavaju penjući se po drveću.

Šumski je miš malo veći od poznatih kućnih i poljskih miševa te doseže oko 10 cm bez repa. Leđa su mu smeđa, a trbuh bijel i često s poprečnom smeđom mrljom na grlu. Goli mu je rep vrlo dugačak, gotovo kao cijelo tijelo s glavom. Na glavi su velike uške, veće nego u kućnog miša, jer sluh mu je iznimno razvijen. Također mu se ističu velike crne oči te osjetne dlake (brkovi) na njušci. Šumski je miš noćna životinja i ta su mu osjetila vrlo važna za preživljavanje. Na jelovniku je mnogih životinja, od sisavaca, ptica do zmija. Za mjesečine izbjegava izlazak zbog veće izloženosti. Susreću se i u sumrak, katkad i danju. U jednoj noći mogu prijeći i 2 km. Također, dobri su penjači. Hrane se uglavnom žirom, ali i bobicama, gljivama te beskralježnjacima. Prednjim nogama drže sjemenku ili plod te ga ljušte i jedu, a orahe i lješnjake buše. Miševi na dan moraju pojesti i do 10% svoje težine. Dio hrane spremaju u tunelima, pukotinama, ispod panjeva … Ne spavaju zimski san, ali im se smanjuje tjelesna aktivnost. Zimu provode često u zajedničkim “spavaonicama” u kojima se međusobno griju. Hrane se zalihama sjemenja.

Miševi su majstori u razmnožavanju pa mogu imati nekoliko legla u godini. Parenje počinje od ranog proljeća do kasne jeseni, s vrhuncem ljeti kad ženke brane svoj teritorij od drugih ženki. Mužjaci su također agresivni i mogu tjerati, pa čak i ubiti konkurente. Mišica se može pariti s nekoliko miševa, a potomstvo u jednom leglu često je od različitih očeva. Ženka nakon 3 – 4 tjedna koti 3 – 9 slijepih mladih. Sišu dva tjedna, a ženka već tada može opet začeti. Životni je vijek šumskih miševa u prirodi 18 – 20 mjeseci.

Podijelite ove stranice:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *