Priroda Hrvatske

Spačvanski bazen

spačva, Bosut, šuma, hrast užnjak, virovi, močvara

Hrast lužnjak naše je najcjenjenije drvo nizina, a Spačva je u Hrvatskoj najveća šuma ovoga diva. Kroz šumu teče  divan Bosut i druge rječice te se mjestimice stvaraju močvare.

Istok Hrvatske u blizini Vinkovaca zlatna je ravnica polja pšenice i kukuruza, no jedan golem dio još se zeleni pod šumom. Na četrdeset tisuća hektara divovski hrastovi stvaraju golemo prirodno stanište, gdje vladaju pjev ptica, rika jelena i ostali zvukovi prirode. Spačvanski bazen najniži je i najvlažniji dio bosutske Posavine, pa prevladava hrast lužnjak koji voli dosta vode, ali to više nije tipično poplavno područje, poput rita. Mjestimice nalazimo močvarne džepove, gdje posebice rastu joha i poljski jasen. Spačva je svjetski poznata po tvrdom, čvrstom i trajnom drvu hrasta lužnjaka od koga se izrađuju parketi, namještaj, drvenarija, ali također željeznički pragovi, brodovi, mostovi i drugo.

spačva, Bosut, šuma, hrast užnjak, virovi, močvara, poljski jasen

Veličanstveni hrast lužnjak

Hrast lužnjak je listopadna vrsta koja raste na pretežno vlažnim tlima s visokom razinom podzemne vode, a to su nizinska i vlažna područja. Lužnjak je pravi div, i ponekad se vine u nebo i do 50 m, a za to mu treba masivno deblo promjera i 2,5 m.

Hrast u Spačvi (a i u ostalom dijelu Hrvatske) dolazi u dvije osnovne zajednice – sa žutilovkom na vlažnijim područjima te s grabom na sušim. Šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom uspijevaju iznad tipičnih „močvarnih šuma“, šuma vrbe, topole, crne johe i poljskog jasena, ali opet podnose periodičko plavljenje neko vrijeme. Iznad šume hrasta lužnjaka sa žutilovkom i izvan dohvata poplavnih voda raste šuma hrasta lužnjaka s grabom. Izvan su dosega poplavnih voda, osim onih ekstremnih, no još uvijek pod utjecajem visokih podzemnih voda, pa je tlo vlažno.

spačva, Bosut, šuma, hrast užnjak, virovi, močvara, jelen

Bogati ekosustav

Hrast je pravi mali ekosustav, od vrha do korijena. Stablo je dom kukcima poput jelenka, strizibube i mnogim drugima. Na njemu djetlići dube duplje, koje poslije služe i drugim pticama, npr. brgljezima, sjenicama itd. Gnijezde se i love ptice grabljivice popu jastreba, kopca, škanjca, a noću su aktivne sove. U sjeni poplavnih gustih šuma i ritova skrivaju se srne, jeleni i divlje svinje te manji sisavci, poput lisice, tvora i kune ili divlje mačke. Tu su i ostali glodavci, poput riđe  ili šumske voluharice i šumskog miša, koji se dobro penje i visoko skače. Brojan je prugasti poljski miš, s crnom prugom posred leđa. Aktivan je danju i noću. Kopa hodnike u kojima ima gnijezdo. Glodavcima se hrane zvijeri kao što su kune, tvorovi, zerdavi, lasice, lisice, posebice rijetke divlje mačke, a u posljednje je vrijeme sve više čagljeva, čije se zavijanje čuje noću.Srna je vrlo česta, a lako je prepoznati njezinu veliku vitku pojavu, manja je od jelena. U ovom staništu česta je i divlja svinja, koja je prilagođena vlažnijim uvjetima, a poplavne šume i ritovi pružaju joj stanište i hranu.

Gdje se dulje zadržava voda, u tanjurastim depresijama (zibovima), raste joha koja podnosi mnogo vode. Svojim štakastim korijenjem stvara otočiće i zarobljava tlo pa se cijeli teren malo uzdiže. Prirodnom sukcesijom su iz tih jošika nastajali šumarci poljskog jasena, još jedne vodoljubne vrste drveća koja danas prevladava na ovom staništu. U tim polumočvarnim uvjetima rastu mnogi šaševi, trska… Međutim, na mjestima se jasen širi i sječom hrasta, jer poljski jasen ne može toliko transpirirati vodu iz tla pa dolazi do zamočvarenja koje ne godi hrastu.

spačva, Bosut, šuma, hrast užnjak, virovi, močvara

Bogatstvo vode

Odvodnja s okolnog poljoprivrednog zemljišta, ali i šumski kanali, snizili su razinu podzemnih voda i određenim sušenjem šume, odnosne prelaskom u suše zajednice. Sada stoga prevladava zajednica hrasta lužnjaka s grabom. Spačvanska šuma, prije izgradnje savskog nasipa, bila je prirodna depresija u koju se Sava redovito izlijevala i koju je naplavljivala, zbog čega su i nastale šume na tom području. Cijela je spačvanska šuma premrežena tekućicama i kanalima: Bosut, Spačva, Brežnica, Virovi, Lubnja i Studva. Bosut nastaje kod Županje, nedaleko od Save. I umjesto da poteče ravno u veliku rijeku, on teče u unutrašnjost, uz rub Spačve i kod Lipovca ulazi u Srbiju… Za Bosut su Rimljani govorili da teče u dva smjera, ovisno o tome kako puše vjetar, aludirajući na mirnoću rijeke. Rijeka prevaljuje čak 186 km, a u Srbiji se ulijeva u Savu nedaleko od ušća Drine. Na ušću rječice Spačve u Bosut podignuta je zemljana brana koja u ljetnim mjesecima omogući više vode uzvodno, ali zato općenito remeti tok rijeke.

Bosut za visokog vodostaja pune tekućice, među ostalim ivode stajaćice uz rječicu Virovi. Iako sporo, teku u proljeće i jesen s mnogo kiše, kada se vodostaj znatno podigne. Virovi nikad ne presuše jer su podzemne vode visoke i obilne. U ostatku godine to su stajaće močvare, Kopački rit u malom. Rubovi vode bujno obraslu trskom, rogozom, šašem i ostalom močvarnom vegetacijom, a najgušći su u “oazi” Živačine. Na trsku se nastavlja pojas lopoča, lokvanja, vodene leće, žabnjaka, ljutića orašca i ostalih plutajućih biljaka. Jedino je na sredini površina vode slobodna. I ispod površine je bujno, od pravih livada vošćike, krocnja i drugih biljaka.

spačva, Bosut

Bosut

To su idealni uvjetu za ekosustav vodenih beskralježnjaka, od kornjaša, vodenih ličinki komaraca i trzalaca, vretenaca, vodencvjetova i tulara, školjaka, rakovado još manjih organizama. Oni su hrana ribama, zajednicama sporih nizinskih voda: šaran, linjak, štuka, som, karas, sunčani karas, bjelica, grgeč ili ostriž, deverika, žutooka, keder i čikov. Njih pak lovi vješt ribolovac vidra. Virovi privlače i ptice vlažnih staništa koje se tu gnijezde ili hrane: bijela i siva čaplja, bijela roda, crna roda,liska, patke, trstenjak, orao kliktaš, štekavac… Oko poplavnih šuma hrasta lužnjaka nalaze se i manji pašnjaci s kravama i konjima- vrijedna hranilišta i odmorišta za mnoge vrste. Područje je zaštićeno 1999. godine zbog očuvanja važnog krajolika, a omiljeno je izletište Otočana, Vinkovčana, i ostalih stanovnika okolice.

Zajedno s vodenim staništima, cijelo područje spačvanskog bazena  važno je za ptice EU-a (tzv. SPA područje), odnosno potencijalno područje ekološke mreže NATURA 2000. EU-a.

Podijelite ove stranice:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *