Priroda Hrvatske

Cvrčak

cvrčak, cikada,Lyristes plebejus, mediteran, bor, šuma, kukci

Nezaobilazan ljetni dekor morske obale je cvrčak (Lyristes plebejus). Bez njegova neumorna cvrčanja kupanje uz borovu šumu ne bi bilo isto.

Često stvaraju toliku buku, a mnogi i ne vide neumornog svirača. Treba se dobro potruditi da bi ga se prepoznalo, jer bojom tijela izvrsno se uklapa u sivkastu, ispucalu koru borova. Treba tražiti zdepasta kukca od 3 do 4 centimetra, široke, ali kratke glave s istaknutim čelom. Ticala su mu kratka, a oči dvije tamne kuglice, međusobno razmaknute. Kad je na drvetu, poluprozirna su i mrežasta krila sklopljena, ali strše u odnosu prema tijelu i dobro su vidljiva. Kad smo im preblizu i odluče poletjeti, vidi se da imaju dva para krila od kojih je prednji par duži od stražnjeg. Možda je najzanimljiviji dio tijela onaj za cvrčanje.

Dok zrikavci stvaraju zvuk trenjem udova, cvrčci imaju poseban uređaj na dnu zatka. Mišići ondje napinju zvučne opne i njihovim titranjem nastaje zvuk. To se događa čak 400 – 500 puta u minuti. Zvuk se pojačava u šupljem zatku mužjaka koji djeluje kao rezonator. Zvuk potom moduliraju smještanjem zatka u odnosu prema podlozi i tako nastaju ritmički, prodorni zvukovi. Zanimljivo je da cvrčci sviraju samo kad je temperatura iznad 25 ºC. Kad je niža, nemaju dovoljno energije. Oni su stoga pravi ljetni kukci.

Pjevaju samo mužjaci i tako privlače ženke. Teško nam je shvatiti kako ženka može u tolikoj buci razabrati, ali pomoću timpana, membranske strukture koja djeluje kao vanjsko uho, ona odabire najboljeg. Slijedi kopulacija tako da se spoje zatkom. To traje samo deset minuta i onda mužjak nastavlja sa svirkom, a ženka kreće u polaganje jaja. Pronalazi pogodnu grančicu, buši ju i u nju pomoću leglice utiskuje nekoliko stotina jaja nalik na zrnca riže. Jaja se razvijaju mjesec dana i kad se izlegu ličinke, padaju na tlo u koje se ukopavaju.

Odrasli kukci ugibaju nekako u to doba. Ličinka kopa podzemne tunele lopatastim nogama, putuje od jednog do drugog korijena koje buši i sisa sokove. Tako provodi i do četiri godine, kada napokon izlazi na zemlju. Popne se na biljku, pričvrsti i zakukulji. Nakon nekog vremena puca vanjska kutikula i iz stare kože izlazi mladi leteći kukac. Još neko vrijeme čeka da mu se osuše krila i odleti. Odrasli kukac hrani se također sokom biljaka koji buši posebnim usnim organima. Iako dobro maskirani, često postaju plijen pticama ili paucima.

Našeg cvrčka nalazimo najviše u crnogorici, posvuda po Sredozemlju, a u Hrvatskoj živi još nekoliko vrsta. Cvrčak je poznat i iz priče o cvrčku i mravu, ali s malo istine s stvarnom životu kukaca.

Podijelite ove stranice:

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *